Nove nordijske visine: Mjøstårnet će biti najviši drveni toranj na svijetu
Sve veća primjena drva kao konstrukcijskog materijala
Tijekom nekoliko proteklih mjeseci širom svijeta svjedočimo pravom valu izgradnje drvenih građevina za koje se tvrdi da su najveće, najviše ili prve svoje vrste. Za primjenu drva kao konstrukcijskog materijala osobito su značajna dva svojstva – relativno visoka čvrstoća pri niskoj gustoći i lako oblikovanje. Tvrtka Moelven Limtre je jedna od vodećih norveških građevinskih tvrtki i svakako jedan od ključnih pokretača sve češće primjene drva kao vodećeg građevinskog materijala.
Direktor tvrtke Moelven Limtre, Rune Abrahamsen, glavni je inicijator izgradnje jedne od građevina koje pretendiraju na titulu najviše drvene zgrade na svijetu - toranj Treet u Bergenu bit će visok 51 metar. Međutim, naslov najvišeg drvenog tornja ipak će preoteti njihov najnoviji projekt – toranj Mjøstårnet koji bi trebao biti visok čak 81 metar.
Gradnja tornja Mjøstårnet započela je početkom rujna 2017. prema projektu tvrtke Voll Arkitekter u malom norveškom gradiću Brumundalu na obali jezera Mjøsa i dovršit će se u ožujku 2019. godine. Toranj će imati 18 katova, a na površini od oko 11.300 četvornih metara planiraju se stanovi, hotel, restoran te uredi i zatvoreni bazen veličine 4.700 četvornih metara. Mjøstårnet bi prema projektu trebao imati širinu od 16 metara, no Abrahamsen vjeruje kako je moguće sagraditi i višu zgradu ukoliko se poveća njena širina.
„Širina nam određuje koliko visoko možemo graditi drvenu zgradu. Veća širina znači da se građevina pri vrhu manje njiše. Povećanjem širine možemo bez problema sagraditi toranj visine preko 100 metara, pa čak i 150 metara ili još više“, uvjeren je Rune Abrahamsen.
Sposobnost gradnje drvenih tornjeva u suvremeno vrijeme postaje mjerilo za održivu izgradnju. Izgradnjom tornjeva drvene konstrukcije, pa tako i ovih norveških izvorno građenih od smreke, drastično je smanjen ugljični otisak, kao što je i jednostavnom proizvodnjom lameliranih stupova i greda za oblikovanje strukture zgrada potrošena bitno niža količina energije.
Drvo se kao građevinski materijal često izbjegava(lo) zbog uobičajenih zabluda o njegovoj otpornosti na požar. Međutim, prema Abrahamsenu je moguće postavljanje lameliranih greda na način da međusobno ne utječu jedna na drugu. Glavni problem pri konstruiranju drvenih građevina je njegova lakoća i svojstvo savijanja što utječe na ljuljanje vrha građevine i to do 140 mm u slučaju jakog vjetra. Kako bi se ovaj problem eliminirao, na sedam najviših etaža koristit će se betonske podne ploče kako bi se povećala njihova težina i usporilo ljuljanje. Zgrada će također biti usidrena u zemlju s podzemnim stupovima do dubine od 50 metara.
Kako se natjecanje za izgradnju najviše drvene građevine na svijetu sve više zahuktava, mijenjaju se i pravila njihove izgradnje, pa tako i američko Vijeće za visoke zgrade i urbana staništa (CTBUH) priprema nova pravila izgradnje prema kojima će se drvene građevine s betonskim jezgrama definirati kao drveno-betonski hibridi. Ukoliko se ova nova pravila budu primjenjivala, ona će iz konkurencije izbaciti tornjeve HoHo Tower u Beču (84 m) i Brock Commons u kanadskom Vancouveru (53 m), i prepustiti naslov najvišeg tornja Mjøstårnetu, naravno, do pojave sljedećeg pretendenta.
Ekovjesnik