Onečišćenje zraka na Balkanu godišnje uzrokuje 30.000 prijevremenih smrtnih slučajeva

Problem onečišćenja zraka ne poznaje državne granice!

Onečišćenje zraka na Zapadnom Balkanu uzrok je velikog broja preranih smrtnih slučajeva u regiji, kao i kraćeg životnog vijeka i pogoršanja javnog zdravlja. Zbog toga se čim prije treba poboljšati kvaliteta zraka, ali i javno zdravlje kroz unaprijeđeni zdravstveni sustav, priopćio je Europski fond za Balkan.

Europski fond za Balkan (European Fund for the Balkans) s partnerima iz regije ovog mjeseca provodi treću fazu kampanje „Ujedinjeni Balkan za čisti zrak“ („Balkans United for Clean Air“) čiji je cilj upoznavanje građanki i građana sa zdravstvenim posljedicama onečišćenja zraka i povećanjem smrtnosti na Zapadnom Balkanu te pozivanje na pridruživanje borbi za poboljšanje kvalitete zraka i zaštitu javnog zdravlja.

Prema posljednjim procjenama Europske agencije za okoliš, loša kvaliteta zraka u regiji Zapadnog Balkana godišnje uzrokuje više od 30.000 preranih smrtnih slučajeva, kao izravnih posljedica izloženosti prekomjernom onečišćenju lebdećim česticama (PM2,5), prizemnim ozonom (O3) i dušikovim dioksidom (NO2). Također, u Zajedničkom istraživačkom centru EU-a (Joint Research Centre - JRC) ističu kako onečišćenje zraka u zemljama Zapadnog Balkana izravno povećava stopu smrtnosti za četiri do 19 % te pridonosi smanjenju životnog vijeka za 0,4 do 1,3 godine, navodi se u priopćenju Europskog fonda za Balkan.

Nadalje, studije pokazuju kako su regionalne elektrane na ugljen odgovorne za troškove zdravstvene zaštite koji se na godišnjoj razini kreću između 1,2 i 3,4 milijarde eura. Procjenjuje se kako je izloženost lebdećim česticama (PM2,5) odgovorna za 75 posto svih smrtnih slučajeva povezanih s izlaganjem onečišćenom zraku, a poznato je kako su vrijednosti dopuštenih emisija onečišćujućih tvari u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu i Srbiji veće nego u većini država članica EU-a.

>>> Pročitajte još >>> Termoelektrane na Zapadnom Balkanu ugrožavaju zdravlje svih ljudi u Europi

  • Izvješće Chronic Coal Pollution Report, temeljeno na usuglašenoj metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Europske komisije, pokazalo je kako je onečišćenje zraka iz termoelektrana na ugljen na Zapadnom Balkanu 2016. godine izravno utjecalo na 3.906 preuranjenih smrtnih slučajeva, od čega 2.013 u zemljama članicama EU-a i 1.239 u zemljama regije. Srbija je pritom izložena najvećem broju zdravstvenih posljedica u regiji - 570 preranih smrtnih slučajeva.

Stoga se kampanjom „Ujedinjeni Balkan za čisti zrak“ vlasti zemalja Zapadnog Balkana pozivaju da smanjenje onečišćenja zraka definiraju kao nacionalni, regionalni i međunarodni prioritet te da ga integriraju u sve procese planiranja, povećaju proračunska sredstva za kontrolu onečišćenja zraka i uspostave kvalitetne sustave praćenja onečišćenja i njegovih učinaka na zdravlje stanovništva.

Također, Europski fond za Balkan ukazuje na potrebu poboljšanja kontrole onečišćujućih tvari i kvalitete zraka, uspostave multisektorskog partnerstva na lokalnoj, nacionalnoj i regionalnoj razini te prevenciju bolesti uzrokovanih lošom kvalitetom zraka integriraju u prioritete politike zaštite okoliša i zdravlja.

Europski fond za Balkan kampanju „Ujedinjeni Balkan za čisti zrak“ provodi drugu godinu zaredom i to u partnerstvu s Eko Forumom iz Zenice, Institutom za ekološko teritorijalno upravljanje iz Tirane, zatim Sbunker i Balkan Green Foundation iz Prištine, inicijativama Air Care iz Skopja, OZON iz Podgorice te Regulatornim institutom za obnovljivu energiju i okoliš i Beogradskom otvorenom školom.

Kampanjom se ujedno naglašava važnost regionalne suradnje koja je neophodna za energetsku transformaciju i zaštitu okoliša, kojima se istovremeno može unaprijediti gospodarstvo i javno zdravlje zemalja Zapadnog Balkana.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Veća dostupnost zelenih površina godišnje bi u Zagrebu sačuvala 143 života

Institut za globalno zdravlje u Barceloni (ISGlobal) objavio je rang listu europskih gradova s najvećim rizikom od smrti uslijed nedostatka zelenih površina. Europski gradovi godišnje bi mogli spriječiti čak 43.000 smrtnih slučajeva provođenjem preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o dostupnosti zelenih površina.

Zagađenje iz termoelektrana na ugljen zapadnog Balkana i dalje ogromno, ilegalno i smrtonosno!

Termoelektrane na ugljen na području zapadnog Balkana su i u 2021. godini, četvrtu godinu za redom, prekršile legislativu o onečišćenju zraka, ispuštajući pet puta više sumpor dioksida i 1,8 puta više prašine nego što je dozvoljeno, navodi se u izvještaju „Uskladiti ili zatvoriti“ („Comply or close“), koji je danas objavila mreža CEE Bankwatch.  

Dejan Lekić: „Gotovo milijun i pol građana Srbije u većim gradovima ne zna kakav zrak udiše“

„Nešto manje od milijun i pol građana ne zna u realnom vremenu kakav zrak udiše. Riječ je o stanovnicima gradova s preko 50 tisuća stanovnika u kojima se onečišćenje zraka i koncentracije lebdećih čestica ne mjere putem senzora za praćenje kvalitete zraka, već se to radi ručno ili nikako”, rekao je za Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) bivši načelnik srpske Agencije za zaštitu okoliša Dejan Lekić.

U Beogradu održan prosvjed za bezopasan zrak

Unatoč zabrinjavajućim podacima o razini onečišćenja zraka i velikom broju preuranjenih smrtnih slučajeva povezanih s tim problemom, srpske vlasti odlučile su tijekom ove godine izgraditi još tri termoelektrane na ugljen. Ekološki aktivisti u Srbiji zahtijevaju hitno rješavanje ovog problema i upozoravaju na članak 74. Ustava Republike Srbije kojim se svim građanima garantira pravo na zdrav i očuvan okoliš, kao i pravodobno i potpuno izvještavanje o njegovom stanju.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER