IPCC: Imamo jasne dokaze, vrijeme je za akciju. Emisije možemo prepoloviti do 2030.!
Globalno zatopljenje mora biti ograničeno na 1,5 °C kako bi se izbjegla „klimatska katastrofa“, upozorava najnovije izvješće IPCC-a
„Moramo prepoloviti emisije do 2030. kako bismo izbjegli najgore posljedice klimatske krize“, navodi se u najnovijem izvješću UN-ovog Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC). Članovi III. radne skupine IPCC-a bavili su se načinima za smanjenje emisija stakleničkih plinova, a njihovo izvješće objavljeno je u ponedjeljak.
Unatoč upozorenjima o klimatskim promjenama koje je Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) objavljivao od 1990. godine, prosječne globalne emisije stakleničkih plinova nastavile su rasti i u razdoblju 2010.-2019. Iako je stopa rasta usporena, emisije su dosegnule svoju najvišu razinu u ljudskoj povijesti. Bez trenutačnog i snažnog smanjenja emisija u svim sektorima, ograničavanje globalnog zatopljenja na granicu od 1,5 °C je nedostižno. Međutim, sve je više dokaza o učinkovitosti klimatskih akcija, navodi se u najnovijem izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC).
Od 2010. godine zabilježeno je trajno smanjenje do 85 % troškova solarne energije i energije vjetra te baterija, a sve veći broj politika i novih zakona poboljšao je energetsku učinkovitost, smanjio stopu krčenja šuma i ubrzao primjenu obnovljive energije.
„Nalazimo se na povijesnom raskrižju. Odluke koje sada donosimo mogu nam osigurati sigurnu budućnost, a raspolažemo alatima i znanjem potrebnim za ograničavanje globalnog zatopljenja“, kazao je Hoesung Lee, predsjedavajući IPCC-a. „Ohrabruju me klimatske mjere koje se poduzimaju u mnogim zemljama. Postoje politike, propisi i tržišni instrumenti koji se pokazuju učinkovitima. Ako se oni povećaju i primjenjuju šire i pravednije, mogu podržati snažno smanjenje emisija i potaknuti inovacije.”
- Dana 28. veljače 2022. objavljen je drugi dio šestog izvješća II. radne skupine Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) koji predstavlja dosad najozbiljnije upozorenje o utjecaju klimatskih promjena na ljude i planet. Kolaps ekosustava, izumiranje vrsta, smrtonosni toplinski valovi i poplave su „neizbježne višestruke klimatske prijetnje“ s kojima će se zbog globalnog zatopljenja tijekom sljedeća dva desetljeća suočiti cijeli planet. „A Borrowed Planet - Inherited from our ancestors. On loan from our children“ by Alisa Singer © Alisa Singer / www.environmentalgraphiti.org via IPCC
Imamo mogućnosti u svim sektorima da barem prepolovimo emisije do 2030. godine
Ograničavanje globalnog zatopljenja zahtijevat će velike tranzicije u energetskom sektoru. To će uključivati značajno smanjenje upotrebe fosilnih goriva, raširenu elektrifikaciju, poboljšanu energetsku učinkovitost i korištenje alternativnih goriva, primjerice vodika.
„Ispravnim politikama, infrastrukturom i tehnologijom kojima omogućujemo promjene u našim životnim stilovima i ponašanju može rezultirati smanjenjem emisija stakleničkih plinova za 40-70 % do 2050. To je značajan neiskorišteni potencijal“, rekao je Priyadarshi Shukla, supredsjedatelj III. radne skupine IPCC-a. „Imamo i dokaze koji također potvrđuju kako ove promjene načina života mogu poboljšati naše zdravlje i dobrobit.“
Gradovi i urbana područja također nude značajne mogućnosti za smanjenje emisija. To se može postići manjom potrošnjom energije - stvaranjem kompaktnih, pješačkih gradova, elektrifikacijom prijevoza u kombinaciji s izvorima energije s niskim emisijama te poboljšanim unosom i skladištenjem ugljikovog dioksida korištenjem prirodnih rješenja. Sve to primjenjivo je u brzo rastućim gradovima te urbanim područjima.
„Imamo brojne primjere zgrada s nultom energijom ili nultim emisijama CO2 u gotovo svim klimatskim uvjetima“, rekao je supredsjedatelj III. radne skupine IPCC-a Jim Skea. „Klimatska akcija u ovom desetljeću ključna je za hvatanje potencijala za ublažavanje posljedica u sektoru zgradarstva.“
Smanjenje emisija u industriji uključivat će učinkovitiju upotrebu materijala, ponovnu upotrebu i recikliranje proizvoda te minimiziranje otpada. Niskougljični procesi proizvodnje osnovnih materijala, uključujući čelik, građevinske materijale i kemikalije, su u fazama pilot-projekata i približavaju se širokoj komercijalnoj primjeni. Ovaj sektor čini oko četvrtinu globalnih emisija, stoga će postizanje niskougljičnog cilja, odnosno nulte emisije stakleničkih plinova biti izazovno i zahtijevat će nove proizvodne procese, električnu energiju s niskim i nultim emisijama, vodik i, gdje je to potrebno, hvatanje i skladištenje ugljika.
Poljoprivreda, šumarstvo i druga upotreba zemljišta mogu osigurati veliko smanjenje emisija te također ukloniti i pohraniti CO2 u velikim razmjerima. Međutim, to ne može nadoknaditi odgođena smanjenja emisija u drugim sektorima, no može biti od velike koristi za povećanje biološke raznolikosti, pomoći nam da se prilagodimo klimatskim promjenama i osiguramo sredstva za život, hranu i vodu te zalihe drva.
>>> Pročitajte još >>> Gradovi diljem svijeta provode planove urbanog ozelenjavanja
- Planirana urbana šuma u Montrealu © civiliti + Mandaworks / SNC Lavalin, u suradnji s Lasalle-NHC, UDO Design, Biodiversité Conseil, Lamontagne Consultants i EVOQ
Sljedećih nekoliko godina je kritično
Prema procjenama znanstvenika IPCC-a, ograničavanje globalnog zatopljenja na oko 1,5 °C (2,7 °F) zahtijeva da globalne emisije stakleničkih plinova dosegnu vrhunac najkasnije prije 2025. i da budu smanjene za 43 % do 2030. U isto vrijeme, emisije metana također bi trebale biti smanjene za oko trećinu. „Čak i ako to učinimo, gotovo je neizbježno da ćemo privremeno prekoračiti ovaj temperaturni prag, ali bismo se mogli vratiti ispod njega do kraja stoljeća“, navodi se u izvješću IPCC-a.
„Sad ili nikad, želimo li ograničiti globalno zatopljenje na 1,5 °C (2,7°F)“, rekao je Jim Skea. „Bez trenutnog i snažnog smanjenja emisija u svim sektorima, to će biti nemoguće. Globalna temperatura će se stabilizirati kada emisije ugljikovog dioksida dosegnu neto nulu. Za 1,5 °C to znači postizanje neto nulte emisije ugljikovog dioksida na globalnoj razini početkom 2050-ih; za 2 °C (3,6°F), to je početkom 2070-ih.“
Ova procjena pokazuje da ograničavanje zatopljenja na oko 2 °C (3,6 °F) i dalje zahtijeva da globalne emisije stakleničkih plinova dosegnu vrhunac najkasnije prije 2025. godine i da budu smanjene za četvrtinu do 2030. godine.
Zatvaranje investicijskih praznina
Izvješće se ne bavi samo tehnologijama, već pokazuje da postoji dovoljan globalni kapital i likvidnost da se popune praznine u ulaganjima, iako su financijski tokovi kao faktor tri do šest puta niži od razina potrebnih za ograničavanje zatopljenja na ispod 2 °C do 2030. godine. Međutim, izvješćem se to jasno signalizira svjetskim vladama i međunarodnoj zajednici, uključujući potrebu jačeg usklađivanja financija i politike javnog sektora.
„Bez uzimanja u obzir ekonomskih prednosti smanjenih troškova prilagodbe ili izbjegavanja klimatskih utjecaja, globalni bruto domaći proizvod bio bi samo nekoliko postotnih bodova niži 2050. ako poduzmemo mjere potrebne za ograničavanje zatopljenja na 2 °C ili niže, u usporedbi s održavanjem trenutnih politika”, rekao je Jim Shukla.
>>> Pročitajte još >>> Urbana poljoprivreda nikad neće moći zamijeniti tradicionalnu poljoprivrednu proizvodnju, ali omogućuje lokalni uzgoj, smanjuje troškove prijevoza i nadopunjuje ponudu voća i povrća
- Na krovu paviljona pariškog sajma otvorena najveća urbana farma u Europi © Guillaume Bontemps / Ville de Paris
Postizanje ciljeva održivog razvoja
Ubrzano i pravedno djelovanje klimatskim akcijama s ciljem ublažavanja i prilagodbe klimatskih promjena ključno je za održivi razvoj. Neke opcije mogu apsorbirati i pohraniti ugljik te, u isto vrijeme, pomoći zajednicama da ograniče utjecaje povezane s klimatskim promjenama. Na primjer, mreže parkova i ozelenjenih javnih prostora u gradovima, vlažna područja i urbana poljoprivreda mogu smanjiti rizik od poplava i smanjiti učinke urbanih toplinskih otoka.
Industrijski sektori također mogu smanjiti utjecaje na okoliš te povećati zapošljavanje i poslovne prilike. Elektrifikacija s obnovljivim izvorima energije i poboljšanje javnog prijevoza mogu poboljšati zdravlje, zapošljavanje i pravednost.
„Klimatske promjene rezultat su više od stoljeća neodržive upotrebe energije i zemljišta, načina života te obrazaca potrošnje i proizvodnje“, rekao je Jim Skea. „Ovo izvješće pokazuje kako nas trenutno djelovanje može pomaknuti prema pravednijem, održivijem svijetu.”
S.F. / Ekovjesnik