Kružno gospodarstvo: više recikliranja i manje odlaganja otpada!
U Europskom parlamentu danas je usvojen Zakon o kružnom gospodarstvu prema kojem će porasti udio komunalnog otpada koji se reciklira
Bolje i učinkovitije gospodarenje otpadom nije samo na korist zaštiti okoliša, klime i zdravlja ljudi. Četiri zakona dio su promjena u politici EU-a prema kružnom gospodarstvu, tj. sustavu u kojem se vrijednost proizvoda, materijala i sredstava održava u gospodarstvu što je dulje moguće.
U Europskom parlamentu danas je usvojen Zakon o kružnom gospodarstvu prema kojem će porasti udio komunalnog otpada koji se reciklira
Do 2025. godine treba reciklirati najmanje 55 % komunalnog otpada (iz kućanstava i poduzeća), a cilj će se povećati na 60 % do 2030. i 65 % do 2035. godine.
Udio recikliranja ambalažnog materijala do 2025. mora iznositi 65 %, odnosno 70 % do 2030. godine. Za određene ambalažne materijale kao što su papir i karton, plastika, staklo, metal i drvo, zastupnici su predložili zaseban cilj recikliranja.
Hrvatska po glavi stanovnika stvara oko 403 kg otpada. Od toga reciklira samo 21,5 %, spaljuje 0,1 posto, a najveći dio odlaže i to čak 78,4 %, dok neke zemlje poput Švedske, Danske, Nizozemske i Belgije odlažu svega 1 % otpada.
Odlaganje otpada trebalo bi postati iznimka
Nacrt zakona također ograničava udio komunalnog otpada koji se odlaže do najviše 10 % do 2035. godine
U 2014. godini, Austrija, Belgija, Danska, Njemačka, Nizozemska i Švedska praktički više nemaju komunalnog otpada na deponiju, dok Cipar, Hrvatska, Grčka, Latvija i Malta još uvijek odlažu više od tri četvrtine komunalnog otpada.
Tekstil i opasni otpad iz kućanstava morat će se odvojeno prikupljati do 2025. godine. Do 2024. godine biorazgradivi otpad također će se prikupljati odvojeno ili reciklirati kod kuće kompostiranjem.
Smanjenje bacanja hrane za 50 %
U skladu s ciljevima održivog razvoja UN-a, države članice trebale bi imati za cilj smanjenje bacanja hrane za 30 % do 2025. i za 50 % do 2030. godine. Kako bi se spriječilo bacanje hrane, države članice bi trebale poticati prikupljanje neprodanih prehrambenih proizvoda te njihovu daljnju preraspodjelu. Također bi trebalo poboljšati svijest potrošača o značenju oznaka „najbolje upotrijebiti do“ i „upotrijebiti do“ na proizvodima, smatraju zastupnici.
Usvojeni tekst zakona mora usvojiti Vijeće prije objave u Službenom listu Europske unije.
Biljana Borzan, hrvatska zastupnica iz Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu izjavila je: „Ako Hrvatska želi biti uz bok razvijenih zemalja EU, uvođenje principa kružne ekonomije je nužno. Otpad nije smeće već metal, staklo, papir i drugi vrijedni resursi. Hrvatska nije dovoljno bogata da i dalje spaljuje i zakopava novac. Posebno pozdravljam usvajanje cilja za 50-postotno smanjenje bacanja hrane do 2030. te donošenje mjera koje će tome doprinijeti.“
„I hrvatski građani će kvalitetnijim gospodarenjem otpadom u kružnom gospodarstvu i učinkovitijom uporabom resursa osjetiti korist, a poduzeća će ostvariti značajnu neto uštedu u svom poslovanju. Istodobno će se smanjiti ukupne emisije stakleničkih plinova što će imati pozitivan utjecaj na zaštitu okoliša“, izjavila je hrvatska parlamentarka Dubravka Šuica iz Kluba zastupnika Europske pučke stranke (kršćanski demokrati).
Europski parlament / Ekovjesnik