EK sutra odlučuje o zabrani korištenja opasnih neonikotinoida za pčele
Dugo očekivano glasovanje država članica EU-a o zabrani tri vrste neonikotinoida zbog prijetnje koju predstavljaju pčelama održat će se sutra, dana 27. travnja, u Stalnom odboru za biljke, životinje, hranu i hranu za životinje.
„Očekuje se da će Komisija ostati pri svom početnom prijedlogu da proširi zabranu korištenja tri vrste neonikotinoida (klotianidin, imidakloprid i tiametoksam) na sve poljoprivredne usjeve na otvorenom. Do sada je poznato kako će Njemačka, Austrija, Velika Britanija, Irska, Francuska, Hrvatska, Slovenija, Luksemburg i Malta vjerojatno podržati prijedlog zabrane. Da bi se prilikom glasovanja postigla kvalificirana većina od 16 država članica koje čine 65 posto stanovništva Europske unije, potrebno je da veće države članica poput Španjolske, Poljske, Nizozemske, Italije i Belgije podrže prijedlog, ali također i bilo koje druge manje države članice. Uz sve više dokaza koji idu u prilog potpunoj zabrani upotrebe pesticida na bazi neonikotinoida, potrebno je zauzeti jasan stav i riješiti ovaj gorući problem na najvišoj europskoj razini. Interesi poljoprivrednika i pčelara po ovom pitanju bi se trebali poklapati, jer čak 84% poljoprivredne proizvodnje u EU zavisi upravo od pčelara i divljih oprašivača. Međutim, usprkos tome, razni poljoprivredni lobiji, ali i mnoga udruženja poljoprivrednika i dalje pružaju jak otpor eventualnoj potpunoj zabrani neonikotinoida.” – rekao je zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec.
Europska komisija 2013. godine ograničila je upotrebu tri najpopularnija neonikotinoida s iznimkom na usjeve za koje se smatra da nisu atraktivni pčelama i usjeve u staklenicima, izričito kako bi se zaštitile pčele. Očekivalo se kako će prijedlog za obnovu ove zabrane biti usvojen u svibnju 2017. godine. Međutim, države članice zatražile su odgodu glasovanja kako bi mogli komentirati zaključke Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) koja procjenjuje rizik za navedene tri tvari.
Nakon odgađanja, EFSA je završila procjenu rizika i objavila zaključke 28. veljače navodeći kako „većina primijenjenih pesticida koji sadrže neonikotinoid predstavljaju rizik za divlje (solitarne) i medonosne pčele“.
Sljedećeg dana, 1. ožujka, Europski parlament je skoro pa jednoglasno podržao izvješće o mogućnostima i izazovima za pčelarski sektor u Europskoj uniji, koji je pozvao Komisiju i države članice da djeluju na utvrđenom znanstvenom konsenzusu i zabrane sporne aktivne tvari u pesticidima, uključujući neonikotinoide i one sistemske insekticide za koje postoje znanstveni dokazi da mogu biti opasni za zdravlje pčela.
Nakon toga uslijedila je rekacija 50 nevladinih organizacija koje 16. ožujka šalju pismo Komisiji u kojem traže da se prijedlog o ograničenju korištenja pesticida koji sadrže nenikotinoid konačno uvrsti na dnevni red Stalnog odbora na zasjedanje od 22. do 23. ožujka, budući da točka nije predviđena na dnevnom redu.
Na inicijativu zastupnika Zelenih/ESS-a, Komisiji se putem pisma 20. ožujka obraća 87 zastupnika u Europskom parlamentu iz različitih političkih grupacija, u kojem izražavaju svoju zabrinutost jer hitno pitanje sveobuhvatnog ograničenja korištenja pesticida, koji sadrže aktivnu tvar neonikotinoid, ne može doći na dnevni red Stalnog odbora za biljke, životinje, hranu i hranu za životinje.
Davor Škrlec / Ekovjesnik