Uloga lipida fitoplanktona u ublažavanju efekta globalnog zagrijavanja oceana u budućnosti

Budućnost života na Zemlji ovisi o razumijevanju izvanredne sposobnosti oceana u ublažavanju posljedica globalnog zatopljenja

Glavnu ulogu u ublažavanju posljedica globalnog zatopljenja igraju mikroorganizmi u oceanima, poznati kao fitoplankton. Fitoplankton su osnova morskog prehrambenog lanca i imaju ključnu ulogu u regulaciji biološke ugljikove pumpe oceana.

Istraživanje međudjelovanja zajednice fitoplanktona, proizvodnje i razgradnje lipida te nepovoljnih uvjeta okoliša, koje su provele istraživačice Instituta Ruđer Bošković (IRB) iz Laboratorija za biogeokemiju mora i atmosfere, u suradnji s kolegicama iz Centra za istraživanje mora u Rovinju, razjašnjavaju ulogu fitoplanktona u skladištenju ugljikovog dioksida te učinkovitom uklanjanju iz atmosfere, što može imati značajan utjecaj na smanjenju globalnog zagrijavanja.

Rezultati istraživanja objavljeni su u uglednom časopisu Global Change Biology (IF 11.6),koji je prvi u kategoriji Biodiversity Conservation (1/64) i četvrti u kategoriji Ecology (4/169).

Posljedice porasta CO2 u atmosferi vidimo svakog dana

Budućnost života na Zemlji neraskidivo je povezana s koncentracijom ugljikovog dioksida u atmosferi, a ta koncentracija kontinuirano raste. Tako je od 1960. godine narasla s 314 ppm (dio na milijun) na današnjih 424 ppm.

Ocean igra najvažniju ulogu u uklanjanju CO2 iz atmosfere. Fitoplankton je, kroz proces fotosinteze i pretvorbe CO2 u organsku tvar koja može potonuti u oceanske dubine, glavni pokretač biološke ugljikove pumpe oceana. Pomoću ove pumpe CO2 se uklanja iz atmosfere najmanje 1000 godina ili postaje trajno zakopan u oceanskim sedimentima. 

U tom procesu su biogeni lipidi, uglavnom fitoplanktonskog porijekla, važni vektori uklanjanja CO2 u oceanske dubine.

''Kao posljedice globalnih promjena, predviđaju se promjene u sastavu fitoplanktonske zajednice u smislu dominacije manjih stanica, nanofitoplanktona, poglavito kokolitoforida u odnosu na veće stanice, uglavnom diatomeja'', objašnjava dr. sc. Jelena Godrijan, prva autorica na radu, te dodaje kako su ovim radom ustanovili da upravo nanofitoplankton sintetizira relativno više lipida od mikrofitoplanktona i da su proizvedeni lipidi otporniji na razgradnju.

Lipidi nanofitoplanktona su važni za usporavanje posljedica globalnog zatopljenja

''Postojanost lipida, odnosno otpornosti ka razgradnji raspravili smo s obzirom na veličinu stanične fikosfere, područja oko stanica fitoplanktona bogatog organskom tvari i bakterijama. Pretpostavili smo da su lipidi nanofitoplanktona manje podložni razgradnji zbog male fikosfere sa siromašnijom bakterijskom zajednicom i posljedično nižom stopom razgradnje u usporedbi s lipidima mikro dijatomeja. Također, razmatrili smo kemijski sastav lipida različitih veličinskih skupina fitoplanktona koji ima utjecaj na postojanost lipida. Zaključili smo da lipidi nanofitoplanktona sadrže znatno više zasićenih masnih kiselina koje su otpornije na biotsku i abiotsku razgradnju u odnosu na nezasićene masne kiseline prisutne kod mikrofitoplanktona, poglavito diatomeja'' objašnjava dr. Blaženka Gašparović, dopisna autorica na radu i voditeljica Laboratorija za biogeokemiju mora i atmosfere na IRB-u.

''Lipidi nanofitoplanktona imaju veliki potencijal uklanjanja ugljika u oceanske dubine, a time ulogu u usporavanju posljedica globalnog zatopljenja'', zaključila je dr. Gašparović.

Ovo istraživanje je važno jer znanstvenicima pomaže razumjeti važnu ulogu sitnih organizama poput fitoplanktona u održavanju ravnoteže našeg planeta. Razumijevanje kako ovi organizmi funkcioniraju može nam pomoći u razvoju strategija za zaštitu i očuvanje morskih ekosustava.

Istraživanje je financirala Hrvatska zaklada za znanost (UIP-2020-02-7868, IP-2018-01-3105 i IP-11-2013-8607).

Institut Ruđer Bošković / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Znanstvenici IRB-a otkrili kako fitoplankton preživljava oskudicu hrane u morima

Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković (IRB) otkrili su kako se fitoplankton prilagođava jednom od najvećih izazova klimatskih promjena: smanjenju razine fosfora, vitalnog hranjivog elementa za održavanje života u oceanima. Ovo istraživanje predstavlja ključan korak u razumijevanju složenih odgovora morskog života na stresne uvjete u okolišu i nudi vrijedne uvide u buduće zdravlje naših oceana u suočavanju s kontinuiranim klimatskim promjenama.

Nove spoznaje o utjecaju površinski aktivnih tvari na formiranje oblaka

Znanstvenici su po prvi put izmjerili koncentracije površinski aktivnih tvari u sitnim frakcijama lebdećih čestica u zraku. To bi moglo biti značajno za procese stvaranja oblaka i njihova svojstva, što bi moglo biti od posebne važnosti upravo u klimatski značajnim područjima kao što su oceani.

IRB: Koliko informacija gubimo tijekom znanstvenog procesa u ekologiji?

Koliko se informacija važnih za znanstvena istraživanja u ekologiji izgubi tijekom znanstvenog procesa i što možemo učiniti da to spriječimo? Ova pitanja istraživao je tim znanstvenika iz Laboratorija za informatiku i modeliranje okoliša u Zavodu za istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković (IRB).

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER