Ptice gladuju zbog sve ranijih i toplijih proljeća
Raniji dolazak proljeća van je ptičjeg proračuna i mlade ptiće ostavlja praznog kljuna!
Klimatske promjene dovode do toplijih i ranijih proljeća što remeti red hranjenja i izlijeganja mladih ptića. Naime, s ranijim proljećem dolazi do ranijeg vrhunca gusjenica i ostalih insekata s kojima se ptice hrane, tako da one jednostavno zakasne na obilne šumske obroke. U nemogućnosti prilagodbe, izgubljenost u vremenu i prostoru nekih vrsta ptica mogla bi za njih u budućnosti biti pogubna.
Uranjena proljeća ptice koje se hrane insektima ostavljaju bez poštenog obroka. Globalno zatopljenje i toplije, ranije proljeće dovodi do vrhunca gusjenica puno prije nego li plave sjenice i muholovke izađu iz svojih gladnih gnijezda u potrazi za hranom.
Znanstvenici sa šest britanskih sveučilišta izvještavaju u časopisu Nature Ecology and Evolution kako bi se izlijeganje šumskih ptica moglo povećati van koraka s maksimalnom oprkrbom ličinki gusjenica kojima hrane svoje gladne mlade.
Izgubljene u vremenu i prostoru
Znanstvenici vjeruju da ovo može biti promjena bez pobjednika. Istraživanjem plavih sjenica (Cyanistes caeruleus), velikih sjenica (Parus major) i crnoglave muharice (Ficedula hypoleuca) utvrđeno je da geografija ne pridonosi značajnim promjenama jer se predviđanje da ptice u toplijoj južnoj Engleskoj najviše pate od ove ptičje izgubljenosti u vremenu nije moglo potvrditi.
„Vremensko razdoblje u kojem šume obiluju gusjenicama je kratko. Većina šumskih ptica prilagođava svoje vrijeme polaganja jaja i izlijeganje ptića upravo kada su najgladniji – vremenu kada šuma obiluje gusjenicama“, kaže dr. Malcolm Burgess sa Sveučilišta Exeter u Velikoj Britaniji i član Kraljevskog društva za zaštitu ptica.
„Kako proljeće zahvaljujući klimatskim promejnama dolazi znatno ranije, to utječe i na raniju pojavu lišća i gusjenica. Stoga se i ptice moraju početi ranije razmnožavati kako bi izbjegle kasniju neprilagođenost i izgubljenost u vremenu i prostoru. No zabrinjava nas spoznaja da su ptice ipak sve nesposobnije prilagoditi se tim promjenama“, otkriva dr. Burgess.
Amaterski i profesionalni ornitolozi promatraju populacije ptica već više od stoljeća što im je omogućilo veliku količinu podataka s kojima mogu nastaviti svoja istraživanja.
U svakoj promjenjivoj situaciji, neke vrste dobro reagiraju na izazove evolucije, a neke, barem na neko vrijeme, ipak ne, pa su stoga osuđene na izumiranje.
Istraživači su zabilježili primjere onoga što nazivaju „fenotipska plastičnost“ kod velikih sjenica Parus major. Prije pet godina potvrdili su da male ptice polažu jaja dva tjedna ranije nego prije 50 godina. Švicarski znanstvenici pak imaju dokaz da se alpske vrste s porastom temperatura kreću prema višim predjelima. No širenjem ljudske populacije gubi se i sve veći broj prirodnih staništa, a broj ptica opada. Klimatske promjene samo pojačavaju tu opasnost.
Dolaze prekasno
Jedna neizbježna žrtva je crnoglava muharica (Ficedula hypoleuca), koja migrira u Veliku Britaniju za vrijeme sezone parenja, no zbog sve ranijeg proljeća ne stiže na vrijeme u britanske šume, pa ptići ove vrste ostaju gladni.
Kako bi utvrdili svoje nalaze, istraživači su prikupili dokaze o datumima listanja hrasta, izmetu gusjenica koji iskorištavaju hrastova stabla te zapise o polaganju jaja unutar navedenih tri vrste ptica.
„Naš rad nas upućuje na zaključak kako će s vremenom, s obzirom na sve ranija i toplija proljeća, vjerojatno biti manje hrane dostupne za ptiće šumskih ptica koje se hrane insektima, osim ako evolucija ne promijeni vrijeme njihovog izlijeganja“, tvrdi jedan od autora istraživanja, Karl Evans sa Sveučilišta Sheffield.
Barbara Kalebić / Ekovjesnik