Postaje li Sredozemno more „more plastike“?
Rekordna koncentracija mikroplastike u Sredozemnom moru
Prema najnovijem izvješću Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF), Sredozemno more pretvara se u opasnu plastičnu zamku s rekordnom razinom onečišćenja mikroplastikom, koja ugrožava živote morskih vrsta, ali i zdravlje ljudi. Posljedice uznapredovalog onečišćenja plastikom su mnogobrojne, a skori kraj im se ne nazire ukoliko sve države Sredozemlja ne poduzmu određene mjere i ne počnu djelovati zajedničkim snagama.
Stalan porast plastičnog otpada u Sredozemnom moru
Izvješće WWF-a pod nazivom „Out of the Plastic Trap: Saving the Mediterranean From Plastic Pollution“, objavljeno na Svjetski dan oceana ove godine, ukazalo je na katastrofalne učinke prekomjernog korištenja plastike, lošeg gospodarenja otpadom i masovnog turizma na jedno od najposjećenijih dijelova svijeta.
Prikupljanjem najnovijih podataka i znanstvenih dokaza o korištenju plastike u Europi te mnogih načina na koji ona utječe na morski život, ovo izvješće predstavlja detaljnu mapu hitnih mjera koje institucije, tvrtke i sami građani moraju poduzeti kako bi zaustavili ulaz plastičnog otpada u Sredozemno more.
„Utjecaji plastičnog onečišćenja na Sredozemlje osjećaju se diljem svijeta te ozbiljno štete i prirodi i ljudskom zdravlju. Povećanje razmjera i razine onečišćenja plastikom ugrozit će globalni ugled Sredozemlja u pogledu turizma i kvalitete morske hrane, ugrožavajući tako budućnost lokalnih zajednica koje ovise o ovim sektorima. Problem plastičnog otpada također je simptom općeg slabljena zdravlja Sredozemnog mora te služi kao poziv na hitno poduzimanje stvarnih mjera njegovog rješavanja“, rekao je John Tanzer, voditelj WWF-ovog Međunarodnog programa za zaštitu mora.
Danas plastika predstavlja 95 posto ukupnog otpada koji pluta Sredozemnim morem i taloži se na njegovim obalama. Većina plastike dospijeva u more iz Turske i Španjolske, a slijede ih Italija, Egipat i Francuska. Posjete turista u navedenim državama svakog ljeta povećavaju količinu otpada u moru za čak 40 posto.
Žrtve plastike su sva bića, pa i ljudi
Veliki plastični dijelovi ozljeđuju, guše i često ubijaju morske životinje, uključujući zaštićene i ugrožene vrste, poput morske kornjače i sredozemne medvjedice. No mikroplastika - manji i „lukaviji“ dijelovi plastike, sada je dosegnula rekordnu razinu koncentracije od čak 1,25 milijuna plastičnih komada po kvadratnom kilometru Sredozemnog mora, što je gotovo četiri puta više nego na „otoku plastike“ pronađenom u sjevernom dijelu Tihog oceana. Ulaskom u hranidbeni lanac, ovi fragmenti plastike ugrožavaju sve veći broj životinjskih vrsta, a tako i krajnje potrošače - ljude.
„U Europi se proizvodi ogromna količina plastičnog otpada i većina nakon uporabe završava na odlagalištima i u prirodi, što rezultira milijunima tona iskorištene plastike koja svake godine završava u Sredozemnom moru. Upravo to onečišćenje, u kombinaciji s poluotvorenim Sredozemljem, čini razinu štetne mikroplastike rekordno visokom, povećavajući svakim danom rizik za zdravlje morskih životinja i ljudi“, rekao je Giuseppe Di Carlo, direktor WWF-ove inicijative za život Sredozemlja.
„Ne smijemo dopustiti da se Sredozemlje utapa u plastici. Moramo što prije djelovati, i to duž cijelog lanca opskrbe kako bi spasili naše oceane od sveprisutne opasne plastike“, dodao je Di Carlo.
Potrebno je djelovati odmah i zajedno
Prema navedenom izvješću, odgode i rupe u gospodarenju plastičnim otpadom u većini država Sredozemlja su među glavnim uzrocima plastičnog onečišćenja. Svake se godine u Europi (Europom se ovdje smatra EU-28, Norveška i Švicarska) proizvede preko 27 milijuna tona plastičnog otpada. Samo se trećina toga reciklira, a polovica od ukupnog plastičnog otpada u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj završi na odlagalištima. Reciklirana plastika trenutno obuhvaća samo šest posto od ukupne potražnje za plastikom u Europi.
WWF uvjerava vlade, tvrtke i pojedince na nužnost usvajanja niza mjera za smanjenje plastičnog onečišćenja u urbanim, obalnim i morskim sredinama na Sredozemlju, ali i na globalnoj razini. Mjere obuhvaćaju:
- Usvajanje zakonom vezanog međunarodnog sporazuma o zaustavljanju prakse dotoka plastičnog otpada u mora i oceane, uz podršku snažnih nacionalnih ciljeva za postizanje stopostotnog recikliranja plastičnog otpada i njegove ponovne upotrebe do 2030. godine te državnih zabrana za jednokratno korištenje plastičnih proizvoda kao što su plastične vrećice.
- Poziv tvrtkama da investiraju u inovacije i dizajn prema učinkovitijoj i održivoj upotrebi plastike.
„Onečišćenje plastikom je preopćenito i presloženo da bi ga riješio samo jedan kontinent, jedna vlada ili jedan industrijski sektor. Samo zajedničkim djelovanjem možemo osloboditi oceane, rijeke, gradove i naše živote od nepotrebne plastike“, zaključio je Di Carlo.
Barbara Kalebić / Ekovjesnik