35 novih stabala za zelena vrata poznate trgovačke ulice Mariahilfer Straße

Bečanima Christian-Broda-Platz nije bio dovoljno zelen pa su ga u potpunosti redizajnirali. Umjesto mačaka i „interiorizacije eksterijera“ njegov prostor krasit će 42 stabla i 1300 m² novih zelenih površina.

Zelena ofenziva austrijskog glavnog grada nastavljena je na trgu Christian-Broda-Platz u bečkom Mariahilfu. Umjesto planiranih 25, posađeno je 35 novih stabala, a uklanjanjem asfalta s površine veće od 1300 m² dobiven je prostor za još više hlada, svježine i zelenila. Osim novih biciklističkih staza, klimatski prihvatljivi javni prostor dobio je i prve drvene prometne znakove u Beču.

Trg se nalazi na prometnom čvorištu između bečkog Zapadnog kolodvora (Westbahnhof) te ulica Mariahilfer Gürtel i Mariahilfer Straße, a ispod njega prolaze linije podzemne željeznice U3 i U6. Zbog svog položaja trg predstavlja jedan od glavnih prilaza trgovačkoj ulici Mariahilfer Straße, a njegov dosadašnji izgled karakterizirali su asfalt, betonska sjedala, crveni jarboli s lozicom i pet platnenih nadstrešnica te nekoliko stabala. Sve to je uz nedostatak hlada umanjivalo kvalitetu boravka, osobito u toplijim ljetnim mjesecima, a trg više nije zadovoljavao uvjete klimatski prihvatljivog javnog prostora.

Transformacija trga u još jednu bečku zelenu oazu počela je u ožujku ove godine, a uklanjanjem asfalta s površine veće od 1300 m² dobiven je prostor za nove zelene površine i sadnju 35 stabala. Već sljedećeg proljeća prilaz najpoznatijoj bečkoj trgovačkoj ulici uljepšavat će bujno zelenilo, dok će široke i strukturno odvojene biciklističke staze na raskrižju ulica Mariahilfer Gürtel i Mariahilfer Straße, koje bi također trebale biti dovršene ove godine, omogućiti veću udobnost vožnje i sigurnost biciklista.

 

  • © Christian Fürthner

Krajem prošlog tjedna gradska vijećnica za planiranje Ulli Sima, načelnici okruga Mariahilf i Neubau, Markus Rumelhart i Markus Reiter, te NEOS-ova glasnogovornica za urbani razvoj Selma Arapovic, obišli su završne radove na Christian-Broda-Platzu te pomogli u sadnji jednog od šest velikih, školovanih stabala koji će ubuduće krasiti trg. Posebna novost projekta obnove je prva uporaba drvenih prometnih znakova iz domaće proizvodnje, čime se zamjenjuju uobičajeni metalni znakovi i pomaže u daljnjem smanjenju ekološkog otiska.

„Drago mi je što se uz završne građevinske radove i sadnju posljednjih stabala na Christian-Broda-Platzu svom završetku bliži još jedan projekt naše velike zelene ofenzive. Njime Mariahilfer Straße dobiva nova zelena vrata s 35 novih stabala i 1300 m² dodatnih zelenih površina i to unatoč podzemnoj infrastrukturi ispod trga“, kazala je Ulli Sima.

 

  • Christian-Broda-Platz prije obnove © Ekovjesnik

„Redizajn trga mnogo je više od samog vizualnog poboljšanja. Postigli smo glavne ciljeve – uzeli smo u obzir želje lokalnog stanovništva i učinili trg klimatski prihvatljivijim“, rekao je načelnik okruga Mariahilf Markus Rumelhart. „Zahvaljujem radnicima i svim gradskim stručnim službama, ali posebno građanima na njihovom strpljenju tijekom građevinskih radova. Stoga vas srdačno pozivam 26. studenog 2024. u 17 sati kako bismo na novom trgu zajedno proslavili završetak ovog uspješnog projekta koji smo realizirali zahvaljujući programu „Klimatski model grada pogodnog za život“ (Lebenswerte Klimamusterstadt).“

Sadnja stabala unatoč metrou i podzemnoj garaži

Projektom je značajno povećan udio zelenih površina iako se trg najvećim dijelom nalazi iznad podzemne garaže i dvije linije podzemne željeznice. Nužnost osiguranja pristupa vozilima hitnih službi također je predstavljala veliki izazov za uređenje novih zelenih površina i sadnju stabala. No ipak, pri planiranju obnove trga posebna pozornost posvećena je značajnom povećanju zelenih površina.

Čak 35 novih stabala stvarat će dodatni hlad i pozivati ​​na ugodan boravak, a njihovo zalijevanje riješeno je ugradnjom sustava za automatsko navodnjavanje kako bi im se osigurali što bolji uvjeti za rast. Dvije ventilacijske konstrukcije na trgu također će biti prekrivene penjačicama, a sačuvano je i svih sedam postojećih stabala. Platnene nadstrešnice između jarbola također će biti integrirane u novi dizajn prostora.

„S obnovom Christian-Broda-Platza pokazujemo kako predan i participativan proces može oblikovati dizajn javnih prostora. Moderna arhitektura spaja se s funkcionalnošću i estetskom privlačnošću prostora, stvarajući zelenu, primamljivu oazu koja zadovoljava potrebe građana i poboljšava kvalitetu života. Drago mi je što građani aktivno sudjeluju u donošenju odluka i što njihovi interesi igraju glavnu ulogu pri realizaciji sve većeg broja projekata Grada Beča“, istaknula je Selma Arapović, NEOS-ova glasnogovornica za urbano planiranje.

  • Platnene nadstrešnice između jarbola također će biti integrirane u novi dizajn prostora. © Ekovjesnik

Ljetne vrućine lakše se podnose uz igru vode

Tri vodena elementa s 25 mlaznica za osvježavajuću vodenu maglicu, 25 dodatnih podnih mlaznica i dvije fontane s pitkom vodom osigurat će zabavu djeci i odraslima tijekom tople sezone te sniziti temperaturu tijekom vrućih ljetnih dana.

Hlađenju prostora doprinijet će i svijetle betonske ploče koje se ne zagrijavaju na izravnoj sunčevoj svjetlosti kao asfalt i omogućuju upijanje oborinskih voda.

  • Budući izgled trga Christian-Broda-Platz © Carla Lo Landschaftsarchitektur

Održivi drveni prometni znakovi

Na trgu su prvi put postavljeni drveni prometni znakovi izrađeni u Beču, koji novouređenom trgu donose veliki ekološki plus. Ekvivalent CO2 u proizvodnji drvenog prometnog znaka iznosi samo oko trećine onoga kod aluminijskog prometnog znaka. Održivi znakovi imaju TÜV certifikat i u skladu su sa svim zakonskim zahtjevima, a korišteni materijal može se ponovno upotrijebiti ili termički iskoristiti na kraju svog životnog vijeka.

Drveni prometni znakovi izrađeni su tako da se mogu pričvrstiti na standardna postolja, čime su izbjegnuti dodatni troškovi za njihovo postavljanje. U proizvodnji su korištene isključivo visokokvalitetne vrste drva iz srednje Europe, a u projektu redizajna Christian-Broda-Platza postavljeno je ukupno 46 novih drvenih prometnih znakova.

  • Budući izgled trga Christian-Broda-Platz © Carla Lo Landschaftsarchitektur

Veća sigurnost za bicikliste

Biciklističke staze u ovom dijelu grada dio su glavne bečke biciklističke mreže i intenzivno se koriste. S obje strane Mariahilfer Straße izgrađene su dvije jednosmjerne biciklističke staze koje su od prometne trake odvojene betonskim rubnjacima, a široke su najmanje dva metra. Ranije su na ovom području bile označene samo uske višenamjenske trake za bicikliste, a do kraja godine nove biciklističke staze produžit će se od šestog bečkog okruga Mariahilf do 15. okruga Rudolfsheim-Fünfhaus. Time će se za bicikliste značajno poboljšati povezanost sa središtem grada.

Obnovom trga htjela se postići veća sigurnost biciklističkog prometa, a nove biciklističke staze izgrađene su na prenamijenjenim prometnim trakama, čiji je prostor osim za bicikliste iskorišten i za novu zelenu površinu s niskim raslinjem.

Stjepan Felber | Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Michaelerplatz – bečki povijesni dragulj zablistao u novom sjaju

Završeni su radovi na obnovi i redizajnu Michaelerplatza, jednog od najpoznatijih trgova u zaštićenoj povijesnoj jezgri Beča. Povijesni karakter trga očuvan je sukladno konzervatorskim smjernicama i zakonu o zaštiti kulturnih dobara, a ovaj bečki dragulj sada je spreman za zeleniju budućnost.

Bečanima ovaj trg nije dovoljno zelen pa će ga u potpunosti redizajnirati

Zelena ofenziva austrijskog glavnog grada nastavlja se punom parom! Na red je došao trg Christian-Broda-Platz u šestom bečkom okrugu Mariahilf na kojem će se posaditi 25 novih stabala, a uklanjanjem asfalta s površine veće od 1 300 m² dobit će se prostor za još više hlada, svježine i zelenila.

Asfalt: Beč ga uklanja, a Zagreb farba!

Trenutačnih 20 513 hektara ili oko 49 % urbanog područja austrijskog glavnog grada čine zelene i vodene površine. Uz 58 milijuna eura dosad uloženih u ozelenjavanje grada i uklanjanje asfaltiranih površina te dodatnih četrdesetak milijuna eura, koliko se u tu svrhu još namjerava utrošiti, taj udjel će do 2025. godine biti još veći.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER