Porast emisije ugljika iz tropskih šuma je neminovan
Umjesto da uklanjaju ugljik iz atmosfere, šume bi ga uskoro mogle emitirati
Nova studija predviđa da bi tropske šume uskoro mogle emitirati više ugljika nego što ga uklanjaju iz atmosfere. To je još jedna posljedica ljudskog nerazboritog i rasipnog iskorištavanja šuma i mogla bi imati velike posljedice za životinjski svijet koji u tropskim predjelima pronalazi utočište, ali i za cijeli planet.
Ubrzane klimatske promjene vjerojatno će rezultirati porastom ugljičnih emisija iz tropskih šuma s nesagledivim posljedicama, kako za životinjske vrste koje u njima obitavaju, tako i za atmosferu.
Najveće tropske šume, dom većine divljih životinja te enormna skladišta ugljika iz atmosfere, uskoro bi mogle otpuštati više ugljika u atmosferu nego što ga apsorbiraju, tvrde znanstvenici.
Ukoliko se ova predviđanja ostvare, kao posljedica eksploatacije šuma, suše i ekstremnih vrućina, razine stakleničkih plinova u atmosferi nastavile bi rasti kao i temperatura atmosfere i oceana, a sve to bilo bi popraćeno katastrofalnim klimatskim promjenama.
Edward Mitchard, geoznanstvenik sa Sveučilišta u Edinburghu u Ujedinjenom Kraljevstvu, ilustrira ovaj izazov u časopisu Nature, koristeći se neobično jasnim znanstvenim jezikom.
Izvor ugljika
Tropske šume trenutno su u tranzicijskom stanju iz približno ugljično-neutralnih šuma u izvore ugljične emisije. Ovaj je pad uzrokovan kombinacijom smanjenja površina netaknutih šuma i porasta temperatura i suša, što smanjuje sposobnost drveća da pravovremeno reagiraju na povećanje koncentracije CO2 ubrzanjem svoga rasta.
Gubitak šumskih površina zajedno s klimatskim promjenama, za koje se očekuje da će se tijekom 21. stoljeća još dodatno ubrzavati, vjerojatno će šume dovesti u takvo stanje da će otpuštati ugljik u atmosferu više nego ikada dosad, a to bi moglo znatno otežati ograničenje porasta globalnog zatopljenja za više od 2°C u odnosu na predindustrijske razine.
Održavanje porasta globalne temperature ispod 1,5°C
Pariški sporazum o klimatskim promjenama dosad je ratificiralo 195 zemalja s ciljem zadržavanja porasta globalne temperature na razini znatno nižoj od 2°C do 2100. godine, Zapravo, u prva dva stoljeća otkako su ljudi počeli iskorištavati fosilna goriva u najvećoj mjeri do sada te oslobodili najvišu razinu stakleničkih plinova, udio ugljikova dioksida u atmosferi porastao je od oko 280 ppm do preko 400 ppm, a globalne su prosječne temperature porasle za skoro 1°C.
Kako bismo zadržali porast globalne temperature na razini manjoj od 1,5°C, znatno se brže moramo preorijentirati na korištenje obnovljivih izvora energije poput vjetra i Sunčeve energije, no moramo očuvati te ako je moguće i obnoviti, svjetske tropske šume.
Tropske šume same obavljaju 60 % ukupne fotosinteze na Zemlji te iz atmosfere godišnje hvataju oko 72 milijardi tona ugljika. S obzirom da se gotovo ista količina ugljika otpušta nazad u atmosferu, posrednicima poput biljaka, gljiva, životinja i mikroorganizama u šumi, njihovo je očuvanje od životne važnosti.
Uloge tropskih šuma
Istraživači neprestano upozoravaju da je njihova uloga u apsorbiranju ugljika ugrožena eksploatacijom, krčenjem, požarima, sušama i vrućinama.
Očuvanje tropskih šuma bitno je i zbog njihovih drugih uloga, a ne samo kao prirodnog filtra ugljika iz atmosfere. Tropske šume osiguravaju hranu i skrovište za 91 % vrsta ptica koje većinu vremena provode na tlu te tri četvrtine svih vodozemaca, kopnenih sisavaca, slatkovodne ribe, mrava, kritosjemenjača i morskih riba.
Detaljne ekonomske studije potvrdile su, jedna za drugom, da je očuvanje tropske bioraznolikosti značajno za cijelo čovječanstvo. No još je veći broj studija potvrdio da je gubitak i istrebljenje vrsta u porastu, a klimatske promjene samo ubrzavaju ove pojave.
No, vrijeme nam izmiče, upozoravaju nas znanstvenici u drugoj studiji objavljenoj u časopisu Nature. Baš kao što ljudske aktivnosti, suše i vrućine uništavaju mnoštvo ogromnog drveća, tako posrću i milijuni životinjskih vrsta koje žive u krošnjama ili se sakrivaju u blizini korijenja.
Nepoznate vrste
Tropski predio obuhvaća (samo) 40 % površine Zemlje, ali je dom skoro svim vrstama plitkovodnih koralja. Važno je istaknuti kako većina bića koja obitavaju u tim predjelima nisu imenovana ni opisana.
Biolozi svake godine opišu oko 20,000 novih vrsta. Tom će brzinom biti potrebno još 300 godina prije nego što se uopće približe kraju popisivanja Zemljinog „inventara“ života. Užasavajuća je pomisao kako će mnogo prije toga izumrijeti cijelo mnoštvo neidentificiranih milijuna jedinki.
„Sudbina tropa bit će određena u velikoj mjeri time što se događa na ostatku planeta. Većina nas je svjesna štete koju uzrokuju klimatske promjene u polarnim predjelima, ali one uzrokuju jednako devastirajuće posljedice i u tropskim predjelima te ukoliko odmah ne reagiramo, njihovo djelovanje može uništiti svaki pokušaj očuvanja živoga svijeta“, tvrdi Jon Barlow, znanstvenik sa Sveučilišta u Lancasteru i glavni autor ove studije.
„Prije pedeset godina očekivalo se da su upravo biolozi ti koji će otkrivati nove vrste, a sada se nadaju da neće biti posljednji“, rekao je Barlow.
Anamarija Beljan / Ekovjesnik