Isparavanje vode moglo bi pokriti 70 posto potreba SAD-a za električnom energijom

Energija dobivena isparavanjem vode

Energija dobivena isparavanjem vode u američkim jezerima i rezervoarima mogla bi pokriti gotovo 70 posto nacionalnih potreba za električnom energijom

Ne događa se često da znanstvenici objave kako su pronašli novu vrstu obnovljivog izvora energije koja bi mogla zadovoljiti većinu naših potreba za energijom.

 

U svom prvom istraživanju, znanstvenici su otkrili kako bi energija dobivena isparavanjem vode u američkim jezerima i rezervoarima mogla pokriti gotovo 70 posto nacionalnih potreba za električnom energijom, generirajući tako nevjerojatnih 325 gigavata električne struje.

 

„Imamo tehnologije koje iskorištavaju energiju iz vjetra, vode i Sunca, ali isparavanje je jednako snažno“, izjavio je voditelj istraživanja, biofizičar Ozgur Sahin sa sveučilišta Columbia.

 

Godine 2015. Sahinov tim je koristeći bakterijske spore, projektirao sustav za skupljanje električne energije dobivene isparavanjem vode. Spore bakterije Bacillus subtilis nataknuli su na tanke vrpce, slične kaseti koje su se pri suhom zraku sužavale, a pri vlažnom proširivale. Tako se dobio „motor isparavanja“, koji je koristio priodni odgovor organizma na promjenu vlage.

 

„Vrpce s bakterijskim sporama rade poput mišića“, objasnio je tada Sahin u znanstvenom časopisu New Scientist.

 

Električna energija dobivena tim načinom bila je dovoljna da se malo LED svjetlo uključi i isključi.

 

Sada, tim istih znanstvenika provodi izračune o tome što bi se moglo postići ukoliko bi se taj isti sustav proširio na jezera i rezervoare diljem SAD-a.

 

„Ako biste bili u mogućnosti instalirati plutajuće generatore temeljene na prinicipu motora isparavanja, a veće od 0,04 četvornih kilometara preko jezera i rezervoara, mogli biste generirati 325 gigavata električne energije“, rekao je Sahin.

 

„Isparavanje dolazi zajedno sa prirodnom baterijom“, izjavio je jedan od članova tima, Ahmet-Hamdi Cavusoglu. „Može ga učiniti glavnim izvorom energije i prebaciti na vjetar i sunce onda kad su dostupni.“

 

Naravno, gradnja ovakvog tipa infrastrukture značila bi kraj plovidbe, ribolova, plivanja i svih ostalih aktivnosti na i u vodi. Potrebno je i razmatranje troškova i svih ostalih okolišnih posljedica koje bi ovakav sustav mogao uzrokovati. Sve to govori da koliko god se ova hipotetička vizija činila obećavajućom, postoji čitav niz nepraktičnosti koje se trebaju svladati.

 

„Znajući koliko se energije može prikupiti isparavanjem, znači da moramo ozbiljnije razmišljati o tome i istražiti sve mogućnosti počevši od manje razine, prije nego ga odbacimo zbog ekoloških problema“, rekao je Sahin i dodao „Ovo istraživanje predstavlja samo jedan komadić slagalice, potrebno je još dosta istaživanja, prije svega mogućih tehnologija.“

U Parizu otvoren bazen Austerlitz - podzemna „katedrala“ za pročišćavanje rijeke Seine

U bazenu Austerlitz zapremnine 50 000 m3 pohranjivat će se otpadne i oborinske vode tijekom velikih oborina. Bazen je izgrađen s ciljem postizanja zadovoljavajućeg sanitarnog stanja vode rijeke Seine i omogućavanja održavanja pojedinih plivačkih natjecanja tijekom Olimpijskih i Paraolimpijskih igara u Parizu 2024., ali i povratka pariških kupača u čistu rijeku od ljeta 2025. godine.