Klimatsko izvješće za 2017. godinu dokazuje kako je svijet na pragu ulaska u novo razdoblje globalnog zatopljenja
Prošla je 2017. godina najtoplija godina u povijesti temperaturnih mjerenja i to bez utjecaja El Niña
Prosječne temperature na Zemlji su u 2017. godini bile iznimno visoke, pa je prošla godina, ovisno o skupu podataka, rangirana kao druga ili treća najtoplija godina na Zemlji u povijesti temperaturnih mjerenja, odnosno od sredine 19. stoljeća. Potvrđeno je i da je 2017. godina bila najtoplija godina bez utjecaja klimatskog poremećaja El Niña, kao i da je toplija nego bilo koja godina prije 2015.
2017. među tri najtoplije godine na Zemlji
Rezultati klimatskog izvješća za 2017. godinu objavljeni od strane američke Nacionalne agencije za istraživanje oceana i atmosfere (NOAA) pokazuju kako je svijet na pragu ulaska u novo razdoblje globalnog zatopljenja te je tako 2017. godina, nakon 2015. i 2016. godine, prema svim analiziranim skupovima podataka zabilježena kao najtoplija godina u znanoj povijesti temperaturnih mjerenja. Prošla je godina ujedno i najtoplija zabilježena godina na koju nije utjecao klimatski poremećaj El Niño, koji donosi iznadprosječnu površinsku temperaturu ekvatorijalnog dijela Tihog oceana. Izmjerene površinske temperature bile su 0,38-0,48 °C iznad prosjeka u periodu između 1981. i 2010.
- Razlika površinskih temperatura u 2017. godini u odnosu na prosjek iz 1981.-2010. (°F) / NOAA
Navedeno godišnje klimatsko izvješće je 28. po redu objavljeno u Biltenu Američkog meteorološkog društva, a temelji se na radovima više od 500 znanstvenika iz 65 svjetskih zemalja.
Nadalje, u izvješću su objavljene i loše vijesti o razinama ugljikovog dioksida u atmosferi, koje su dosegle 405 ppm-a, što je najviše zabilježena koncentracija u posljednjih 800.000 godina.
Rušenje svih rekorda
Globalno zatopljenje ozbiljno je utjecalo i na oceane u smislu porasta razine mora i temperature. Izvješće je pokazalo kako je porast razine mora dosegnuo novi rekord u iznosu od 3 inča iznad prosjeka u odnosu na razdoblje 1993.-2017. Srednje globalne površinske temperature mora bile su malo niže od temperatura za 2016. godinu, ali s nastavljenim trendom rasta. Navedene klimatske promjene pridonose izbjeljivanju koralja te je tako između 2014. i 2017. godine nestalo više od 95 posto koralja u pojedinim grebenima. O problematici utjecaja klimatskih promjena na izbjeljivanje jednih od najproduktivnijih ekosustava na svijetu smo već ranije pisali, kao i o neizvjesnoj budućnosti opstanka koraljnih grebena pod utjecajem ljudskog djelovanja.
- Razlika razina mora u odnosu na prosjek iz 1993.-2017. (cm) / NOAA
Prema riječima Grega Johnsona, oceanografa iz NOAA-e, čak i da se zaustave sve emisije stakleničkih plinova u atmosferu, njihov utjecaj na oceane će i dalje godinama biti prisutan: „Prvo smo stakleničkim plinovima počeli pokretati teretni vlak koji se sada kreće i koji će se nastaviti kretati. Čak i da zaustavimo sve emisije stakleničkih plinova na razinama kakve jesu danas, oceani bi se nastavili zagrijavati, a razine mora bi također stoljećima nakon nastavile rasti.“
2017. je također bila vrlo opasna godina za arktički i antarktički morski led. Na Arktiku, maksimalna razina morskog leda bila je najniža od početka vođenja zapisa prije 38 godina, dok je na Antarktiku pokrivenost morskim ledom 1. ožujka pala na 811.000 kvadratnih milja, što je najniže otkako je satelitskih zapisa od 1978. godine.
Kad se govori o ekstremnim vremenskim prilikama, broj tropskih ciklona bio je neznatno iznad prosjeka, a broj područja pogođenih sušom pao je početkom godine, ali se do kraja godine ipak popeo iznad prosječne razine.
Klara Perović / Ekovjesnik