Ljudski utjecaj uzrokovao drastično smanjenje oceanske divljine
Svega 13 % svjetskih oceana može se smatrati područjem iskonske divljine
Vodom je prekriveno oko 71 posto Zemljine površine te se upravo zbog tog plavetnila Zemlja često naziva „plavim planetom“. Već i prije utjecaja klimatskih promjena, čovječanstvo je svojim aktivnostima degradiralo čak oko šest sedmina „plavog planeta“ uzrokujući tako smanjenje oceanske bioraznolikosti.
Onečišćeno je 87 posto vodenog svijeta
Iako ljudi naseljavaju mali dio Zemljine površine, utjecaj njihove aktivnosti raspršen je diljem planeta uzrokujući tako brojne ekološke posljedice, među kojima je i narušavanje oceanske bioraznolikosti. Tako se, zahvaljujući nama ljudima, većina oceanske divljine drastično smanjila.
Mora i oceani prekrivaju oko 71 % Zemljine površine, a čak 87 % tog vodenog svijeta je do određenog stupnja onečišćeno, otrovano ili osiromašeno ljudskim djelovanjem. Prema novom istraživanju, samo se 13 % svjetskih oceana danas može smatrati područjem iskonske divljine.
U svojoj studiji, objavljenoj u znanstvenom časopisu Current Biology, znanstvenici su testirali 16 različitih vodenih područja na 15 različitih vrsta ljudskih utjecaja – od globalnog morskog prijevoza, onečišćenja koja dolaze s kopna do izlovljavanja te tako otkrili kako je čovječanstvo na gotovo svim područjima ostavilo svoj trag.
„Provedbom istraživanja ostali smo zapanjeni koliko je malo oceanske divljine preostalo“, izjavio je Kendall Jones, znanstvenik s australskog Sveučilišta u Queenslandu, a također član Društva za očuvanje divljine (eng. Wildlife Conservation Society, WCS).
Problematika velikih razmjera
Površina preživjele vodene divljine procjenjuje se na oko 54 milijuna četvornih kilometara. Većina ovih „netaknutih“ područja nalazi se na Arktiku, Antarktiku i oko dalekih pacifičkih otoka. Nažalost, rijetko koja morska divljina preživljava duž kontinentalnih obala.
Nekoliko tjedana nakon što je navedena studija objavljena, znanstvenici sa Sveučilišta u Queenslandu, u suradnji s WCS-om, proveli su još jedno istraživanje o zaštićenom kopnenim područjima te tako spoznali da ni takva područja nisu lišena ljudskih utjecaja. Naime, istraživanjem je otkriveno da su čak i područja planina, savana, šuma i močvara, a koje su nacionalne vlade službeno priznavale kao prirodne rezervate ili zone očuvanja, u mnogim slučajevima bila značajno degradirana ljudskim djelovanjem.
Cjelokupna situacija već neko vrijeme zabrinjava pomorske znanstvenice i oceanografe, koji su više puta upozoravali da klimatske promjene uzrokovane ljudskim utjecajima utječu na temperature oceane i ugrožavaju „zdravlje“ morskog ekosustava. Rastuće koncentracije stakleničkog plina – ugljikovog dioksida u atmosferi počele su mijenjati kemiju oceana, čineći tako morsku vodu kiselijom i manje prihvatljivom za mnoge vrste već prilagođene oceanskom životu. Negativan ljudski utjecaj spoznaje se i u činjenici da su sada otpadne plastične čestice prisutne u gotovo svakoj litri vode u oceanu i predstavljaju jednaku prijetnju oceanskom životu, kao i klimatske promjene.
No, studija provedena na Sveučilištu u Queenslandu razmatrala je samo mjerljive ljudske utjecaje koji nisu povezani s klimatskim promjenama. Stoga je implicitna poruka da će daljnje zakiseljavanje mora te porast njegove razine i temperature, a koji su potaknuti izgaranjem fosilnih goriva, u konačnici utjecati čak i na one dijelove oceana koji su definirani kao područja iskonske divljine.
Provedba ovakvog istraživanje zahtijeva nevjerojatnu preciznost i obradu velikog broja podataka. Znanstvenici prvo proučavaju ogroman broj studija i identificiraju one podatke na koje se mogu osloniti, a zatim pronalaze načine testiranja njihovih hipoteza. U ovom slučaju, taj je dio uključivao provjeru raspona i rasprostranjenosti više od 21.000 morskih vrsta te odvojeno uzimanje u obzir različitih vodenih područja poput šuma morskih trava, obalnih grebena, toplih i umjerenih zona, dubokih oceana i polarnih voda.
Niska pravna zaštita preostale oceanske divljine
Istraživanje je pokazalo kako se više od 8 % očuvane divljine nalazi u toplom Indo-Pacifiku i da je samo 5 % od očuvane oceanske divljine uživalo bilo kakvu službenu državnu ili međunarodnu zaštitu.
„Velika većina morskih vrsta mogla bi biti izgubljena u bilo kojem trenutku, budući da nam poboljšanja u tehnologiji omogućuju da sve dublje lovimo i plovimo dalje nego ikad prije“, dodao je Kendall Jones. „Zahvaljujući globalnom zagrijavanju, čak i ona mjesta koja su nekoć bila sigurna zbog pokrivenosti ledom tijekom cijele godine, postala su tako dostupna ribolovnim aktivnostima.“
Klara Perović / Ekovjesnik