Projekt FoRESisT: Spoj tradicije i brige za šume pitomog kestena
Očuvanje i vrednovanje šumskih i poljoprivrednih ekosustava na prekograničnom području
Jubilarna 50. Marunada održat će se 18. i 19. listopada u Dobreću, uz tradicionalne manifestacije u Lovranu i Lignju. Marunada nije samo slavlje ukusnih plodova pitomog kestena, već i podsjetnik na njegovu važnu ulogu u bioraznolikosti i očuvanju šumskih ekosustava na području Opatije.
Međutim, klimatske promjene direktno i indirektno utječu na rast i produktivnost šuma pitomog kestena. Šume pitomog kestena ugrožene su također i od nekoliko značajnih štetnih biotičkih čimbenika, a to su rak kore pitomog kestena i kestenova osa šiškarica. To je posebno vidljivo u posljednjih nekoliko godina, kada je u već oslabljenim sastojinama pitomog kestena zbog napada raka kestenove kore došlo do napada invazivne vrste – kestenove ose šiškarice, koja je dodatno narušila ionako labilno zdravstveno stanje ovih šuma. U ovaj kompleks štetnih čimbenika negativno se još dodaje i antropogeni faktor – degradacija staništa i loše provedeni uzgojni zahvati u kestenovim šumama. Sve to čini sklop koji ugrožava šumske ekosustave koji se često ne mogu oporaviti i prijeti im nestanak i izumiranje.
Stoga je potrebno posebnu pažnju posvetiti njihovom očuvanju i povećanju njihove otpornosti, ekološke vrijednosti i općekorisnih funkcija. Uloga šuma nije samo gospodarska, već su tu i općekorisne funkcije koje pružaju šume.
- © Foto Luigi Opatija | Grad Opatija
Zaštita i unaprjeđenje kestenovih šuma danas se bazira na mehaničkim i biološkim mjerama, pri čemu je orezivanje stabala osnovna šumsko-uzgojna intervencija kojom se stablima kestena omogućuje puno svjetlo čime ih se oslobađa od konkurentskih biljnih vrsta te se smanjuje količina zračne vlage čime se smanjuju povoljni uvjeti za razvoj gljivičnih organizama.
Znanstvena istraživanja pokazala su slabu konkurentnost kestenovih stabala i izrazitu netoleranciju na sjenu. Stabla u zasjeni podložnija su napadu raka kestenove kore i tintnoj bolesti kestena. Kod već zaraženih stabala trebaju se uklanjati izbojci i stabla zaražena virulentnim sojem i ostavljati ona s hipovirulentnim sojevima. Proizvodnja i primjena paste s lokalnim hipovirulentnim sojevima jedna je od mogućnosti aktivne borbe protiv raka kestenove kore.
- © FoRESisT
Biološka kontrola kestenove ose šiškarice vrši se uspostavljanjem populacije parazitoida Torymus sinensis koji kao prirodni neprijatelj ose šiškarice smanjuje njegovu populaciju. Ženke ovog parazitoida odlažu svoja jaja u mlade šiške koje stvaraju kestenova osa šiškarica, gdje se nalaze ličinke štetnika. Larve parazitoida se razvijaju unutar tih šiški te ih time oštećuju.
U konačnici, za dugoročno zdrave šume pitomog kestena potrebno uspostaviti trajni monitoring koji se provodi znanstveno priznatim i potvrđenim metodama te je vrlo vrijedan alat u očuvanju zdravstvenog stanja šuma.
Prema svemu navedenom, kontrolu i suzbijanje štetnih organizama koji naseljavaju plod kestena nije moguće provesti bez odgovarajućeg pristupa u gospodarenju sastojinama pitomog kestena.
- © FoRESisT
Hrvatski šumarski institut iz Jastrebarskog i Grad Opatija u sklopu projekta prekogranične suradnje Interreg SI-HR „Očuvanje i vrednovanje šumskih i poljoprivrednih ekosustava u prekograničnom području – FoRESisT“, na odabranim pokusnim plohama na području naselja Dobreć provodit će pilotne aktivnosti sječe, orezivanja i tretiranja stabala zaraženih rakom kore kestena.
Aktivnosti provedbe mehaničkih i bioloških mjera za unaprjeđenje zdravlja ekosustava odabrane su temeljem prethodno provedenih, sveobuhvatnih analiza stanja ekosustava šuma pitomog kestena, što je uključivalo analizu šumskih tipova staništa, analizu biološke raznolikosti biljaka i ptica, genetsku analizu pitomog kestena, analizu zdravlja ekosustava šume pitomog kestena i analizu utjecaja i ugroženosti od suše, te analizu usluga ekosustava koja će dati dodatne podatke o dobrobiti šuma za čovjeka.
- © Robert Bogdanić / FoRESisT
Važno je naglasiti da šume pitomog kestena na širem prekograničnom području dijele slično zdravstveno stanje te da je kompleks biotskih i abiotskih štetnih utjecaja zajednički svim ekosustavima pitomog kestena. Time će vrijedna saznanja i dobre prakse proizašle iz projekta biti primjenjive na širem području.
U svrhu prenosivosti predloženih mjera izradit će se smjernice za sve relevantne dionike u provedbi osmišljanog modela održive zaštite i unaprijeđenja stanja šumskog ekosustava – šumoposjednike, jedinice lokalne samouprave, upravitelje šumama, komunalna društva i sl.
Projektno partnerstvo stoga poziva sve zainteresirane da poprate novosti putem službene internet stranice projekta te društvenih mreža projekta FoRESisT (Facebook i Instagram).