Znanstvenici prvi put kvantificirali zdravstvene rizike oblikovanja frizure i njege kose
Ova svakodnevna rutina šalje milijarde opasnih nanočestica izravno u pluća
Uobičajeno sušenje i dotjerivanje kose pretvara kupaonice i frizerske salone u opasnu zonu emisija. Znanstvenici Sveučilišta Purdue otkrili su da 10 do 20 minuta oblikovanja frizure uobičajenim uređajima i preparatima rezultira udisanjem oko 10 milijardi nanočestica. To je usporedivo s boravkom pokraj ceste u vrijeme najfrekventnijeg prometa ili s pušenjem nekoliko cigareta.
Istraživači Sveučilišta Purdue u američkoj saveznoj državi Indiana ustanovili su što se događa kada proizvodi za oblikovanje kose dođu u kontakt s toplinom te pružili prvi kvantitativni dokaz da svakodnevne frizerske rutine mogu biti značajan izvor emisija nanočestica u zatvorenom prostoru. Proveli su kontrolirane pokuse u posebno izgrađenoj maloj kući – poznatoj kao Purdue zero-Energy Design Guidance for Engineers (zEDGE) – namijenjenoj simuliranju stvarnih uvjeta za ispitivanje takvih onečišćivača. U istraživanju su sudjelovale tri osobe koje su provodile sedam uobičajenih rutina oblikovanja kose.
Sudionici su koristili vlastite proizvode – sprejeve, serume, kreme i zaštitna sredstva koja se obično nanose prije ili tijekom korištenja uređaja poput pegli za kosu, figara i sušila, pri čemu su najčešće koristile pegle za kosu. Temperature korištenih uređaja bile su podešene na uobičajene razine, od 150 °C do 230 °C. Iako nazivi proizvoda nisu objavljeni, važno je što oni sadrže, a njihov detaljan popis dostupan je u dodatnim materijalima studije.
Iako je riječ o malom uzorku, pokusi su bili pažljivo kontrolirani, a napredne metode mjerenja bile su dovoljne da pokažu jasne obrasce emisija i kemijske otiske nastale tijekom tih uobičajenih tretmana. Tijekom 10–20 minuta oblikovanja kose, znanstvenici su kontinuirano pratili kvalitetu zraka instrumentima za mjerenje pokretljivosti čestica i kondenzacijskim brojačima, koji otkrivaju i zbrajaju čestice veličine od samo nekoliko nanometara. Plinska kromatografija i masena spektrometrija potom su korištene za utvrđivanje kemijskog sastava emisija.
Otkrili su da su čestice koje nastaju zagrijavanjem većinom sastavljene od kondenziranih hlapljivih organskih spojeva (cVOCs). Značajan udio činili su ciklički hlapljivi metil-siloksani (cVMS), posebice dekametilciklopentasiloksan (D5) – silikon koji se često koristi u preparatima za kosu kako bi kosi dao glatkoću i sjaj. Kada se zagriju, siloksani isparavaju i kondenziraju u ultrafine čestice koje lebde u zraku i lako se udišu. Procijenjena izloženost udisanjem D5 kretala se od 1 do 17 mg po tretmanu kose. Iako to možda ne zvuči puno, ključ je u tome da se radi o česticama i učestalosti izloženosti.
Zagrijavanje proizvoda za kosu razgrađuje silikonske spojeve poput D5 u ultrafine čestice manje od 100 nm – idealne da dospiju do najdubljih dijelova pluća pa čak i u krvotok. Te se čestice mogu nakupljati u tijelu, a što se tiče onoga što završava u plućima, 20 minuta oblikovanja kose može proizvesti broj čestica usporediv s pušenjem nekoliko cigareta.
- Nusrat Jung, docentica na Odsjeku za građevinarstvo i graditeljstvo na Sveučilištu Purdue, provodi istraživanje u sklopu projekta zEDGE (Zero Energy Design Guidance for Engineers). © University Perdue / Kelsey Lefever
„To je zaista zabrinjavajuće“, rekla je voditeljica istraživanja Nusrat Jung, docentica na Odsjeku za građevinarstvo i graditeljstvo na Sveučilištu Purdue. „Broj nanočestica udisanih pri korištenju uobičajenih preparata za kosu kupljenih u trgovini bio je daleko veći nego što smo očekivali.“
U 21 sesiji, rutina od 10–20 minuta rezultirala je ispuštanjem desetaka milijuna nanočestica po kubičnom centimetru zraka, pri čemu je osoba koja oblikuje kosu udisala oko 10 milijardi čestica.
Važno je napomenuti i ulogu topline u ovom riziku. Količina nanočestica naglo je rasla kada su temperature alata prelazile 150 °C do 230 °C pa su pegle za kosu bile najopasniji izvor, a sušila najmanje zagađivala, ali i dalje proizvodila znatno više čestica od uobičajenih razina u zatvorenom prostoru.
„Nastanak atmosferskih nanočestica bio je posebno izražen pri ovim toplinskim primjenama“, rekao je doktorand Jianghui Liu. „Toplina je glavni pokretač – ciklički siloksani i drugi nisko hlapljivi sastojci isparavaju i rastu u nove nanočestice, većinom manje od 100 nanometara.“
Poznato je da ultrafine čestice predstavljaju velik zdravstveni i okolišni problem jer mogu prodrijeti duboko u pluća i dospjeti u krvotok. Ranija istraživanja povezala su ovakvu izloženost s oksidativnim stresom, respiratornim upalama te neurološkim i neuro-razvojnim poremećajima.
Ova najnovija studija nadovezuje se na istraživanja iz 2023. godine u kojima su isti znanstvenici analizirali štetne kemikalije iz proizvoda za kosu koji se oslobađaju tijekom tretmana toplinom.
„Kada smo prvi put proučavali emisije iz proizvoda za kosu tijekom izlaganja toplini, fokusirali smo se na hlapljive kemikalije koje se oslobađaju, i ono što smo tada otkrili već je bilo zabrinjavajuće“, rekla je Jung. „Ali kada smo još detaljnije ispitali aerosole koristeći instrumente koji se inače primjenjuju za mjerenje ispušnih plinova iz automobila, otkrili smo da te kemikalije stvaraju valove od 10 000 do 100 000 nanočestica po kubičnom centimetru.“
- © Beyzanur K. / Pexels
Dobra vijest je da se pegle i drugi alati ne moraju odmah baciti. Praktične mjere mogu znatno smanjiti izloženost ovoj nevidljivoj prijetnji – uključujući korištenje ventilatora u kupaonici tijekom oblikovanja – što je u pokusima smanjilo koncentraciju nanočestica za više od 90 %, kao i rad uređaja na temperaturama ispod 150 °C. Znanstvenici također ističu da proizvodi bez silikona pomažu ograničiti broj nanočestica nastalih pod utjecajem topline.
„Detaljnom karakterizacijom emisija nanočestica u zatvorenom prostoru tijekom osobnih rutina njege, naše istraživanje postavlja temelje za buduće studije o njihovu utjecaju na kemiju zraka u zatvorenom i na toksičnost udisanja“, zaključila je Jung. „Ovakva istraživanja do sada nisu bila provedena pa javnost nije imala jasnu predodžbu o potencijalnim zdravstvenim rizicima svojih svakodnevnih rutina njege kose.“
„Popunjavanjem tih istraživačkih praznina, buduće studije mogu pružiti potpunije razumijevanje emisija i izloženosti povezanih s oblikovanjem kose uz pomoć topline, što može doprinijeti boljim procjenama onečišćenja zraka u zatvorenom i strategijama smanjenja rizika“, dodala je.
Istraživanje pod nazivom „Indoor Nanoparticle Emissions and Exposures during Heat-Based Hair Styling Activities“ objavljeno je u časopisu Environmental Science & Technology.
D. R. | Ekovjesnik