Ugrožene vrste sredozemnih kornjača vraćaju se na Cipar

Populacija glavatih i golemih želvi u Sredozemnom moru ipak se oporavlja zahvaljujući trudu morskih biologa i zaštitnika kornjača

Glavate i goleme želve vrste su sredozemnih kornjača čije su se populacije naglo smanjile zbog izlovljavanja u prvoj polovici prošlog stoljeća. Plaža Lara na Cipru mjesto je gdje ove kornjače polažu svoja jaja već tisućama godina. Kako bi se povratila izgubljena populacija ugroženih kornjača, Cipar je 1978. godine uveo program zaštite ove dvije vrste kornjača, a pozitivni rezultati programa danas su itekako vidljivi.

Porast legla ugroženih sredozemnih kornjača

Za ove drevne gmazove plaža na sredozemnom otoku Cipru bila je dom tisućama godina. Kornjače koje se izlegu na ciparskoj plaži Lara očekuje dugačak put ususret valovima i zalazećem Suncu kako bi započele svoje životno putovanje Sredozemnim morem. Za 20 do 30 godina vratit će se na tu istu plažu kako bi položile vlastita jaja.

Nakon što je u prvoj polovici prošlog stoljeća masovno izlovljavanje gotovo dovelo do njihovog izumiranja, ugrožene sredozemne kornjače - glavate želve (Caretta caretta) i goleme želve (Chelonia mydas), vraćaju se na ciparsku plažu zahvaljujući velikom trudu morskih biologa i zaštitnika kornjača.

Na ovoj fotografiji snimljenoj 9. kolovoza 2018., biolog drži malu morsku kornjaču koja je tek izlegla iz svog legla na ciparskoj zaštićenoj plaži Lara. Glavate i Goleme želve vratile su se na plažu zahvaljujući značajnim naporima njihove zaštite koji traju već trideset godina, a povećanje njihovog broja izuzetno je važno budući da golema želva svoja jaja postavlja samo na Cipru i u Turskoj. (AP Foto / Petros Karadjias)

Prije nego li se 1978. godine počelo ulagati značajne napore u očuvanje populacija kornjača na Cipru, na njegovim je plažama bilo svega 300 legla kornjača u koja su se vraćale kako bi položile svoja jaja. Prema riječima osnivača i suvoditelja programa zaštite kornjača u okviru nacionalnog Odjela za ribarstvo i istraživanje mora Andreasa Demetropoulosa, populacija kornjača na ciparskoj plaži Lara prošle je godine narasla na oko 1.100 legla. Taj broj možda naizgled nije velik, no s reproduktivnim ciklusom kornjača koji se proteže sve do tri desetljeća, rezultati su prilično „spektakularni“.

Ovaj porast broja legla posebno je ohrabrujuć za populaciju golemih želvi, koje polažu svoja jaja u samo dvije države – u Turskoj i na Cipru. U navedenim državama postoji samo oko 1.500 ženki goleme želve koje polažu jaja, za razliku od 6.000 ženki glavatih želvi koje svoja jaja polažu diljem Sredozemlja.

Prema morskoj biologinji i voditeljici programa za očuvanje kornjača Myrouli Hadjichristophorou, na Cipru obitava 200 do 300 golemih želvi koje polažu jaja, dok je broj glavatih želvi više nego dvostruko veći.

Promjene u zakonu, ali i u kulturi

Morska biologinja i voditeljica programa za očuvanje kornjača Myrouli Hadjichristophorou s mladom kornjačom na plaži Lara. (AP Foto / Petros Karadjias)

Cipar je svoj program očuvanja kornjača pokrenuo puno prije ostalih članica EU te su, tvrdi Hadjichristophorou, višegodišnji napori urodili plodom. Program uključuje čuvanje kornjača od njihovih glavnih grabežljivaca – lisica, i donošenje presudnih zakona usvojenih još 1989. godine, a odnose se na zaštitu dvije ključne plaže na zapadnoj i sjeverozapadnoj obali otoka, držeći od njih podalje znatiželjne mještane i turiste u zaljevu.

„Prije donošenja ovog programa, stanovnici bi ležerno kampirali na plaži i radili roštilje bez imalo brige za kornjače. No, lokalna zajednica je s vremenom razvila zaštitničku kulturu koju su svi usvojili – od školaraca do odraslih, tako da se danas pri opažanju ozlijeđene kornjače ili nečeg tome sličnog, odmah obavještavaju vlasti“, navodi  Hadjichristophorou.

Kornjače žive na Zemlji već oko 200 milijuna godina, no Sredozemlje nastanjuju samo oko zadnjih 10.000 godina.

„Zanimljivo je da kornjače njihov vlastiti „biološki GPS“ vraća na iste plaže koje su njihovi preci odabrali prije nekoliko tisuća godina kako bi položile jaja. Kada ovdje dođu obitelji s djecom, prizor malih kornjača koje izlaze iz legla i kreću prema moru nešto je što nikada neće zaboraviti“, dodaje Hadjichristophorou.

Plaža Lara, 10. kolovoza 2018. Mlada kornjača koja se tek izlegla ostavlja trag na vlažnom pijesku dok pokušava stići do toplih voda Mediterana. (AP Foto / Petros Karadjias)

Barbara Kalebić / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Lisica Fox Trot je nova maskota pariške zračne luke Orly

Proteklih dana jedna je francuska lisica postala prava zvijezda društvenih mreža. Vijest o lisici Fox Trot, nastanjenoj u pariškoj zračnoj luci Orly, ubrzo se proširila i medijima zahvaljujući fotografijama koje je krajem prošlog tjedna snimio Airbusov mehaničar Guillaume Isselin.

U Oporavilištu za morske kornjače na Lošinju zaprimljena kornjača Dražen

Mlada glavata želva (Caretta caretta) pronađena je ispred doka brodogradilišta Lošinjske plovidbe u luci Mali Lošinj. Kornjača je nazvana Dražen, prema skiperu koji ju je pronašao i o tome obavijestio djelatnice Oporavilišta za morske kornjače na Lošinju.

Povratak ugroženih vrsta morskih sisavaca i kornjača

Rezultati studije koju su proveli američki znanstvenici iz Centra za biološku raznolikost potvrđuju kako se provođenjem strožeg zakona zaštite i pažljivijim upravljanjem oporavilo više od 75 posto ugroženih vrsta morskih sisavaca i kornjača.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER