Dunavski otok Schwalbeninsel ponovno se vraća prirodi

Kao jedan od 147 zaštićenih dunavskih otoka, Schwalbeninsel se obnavlja i prirodno unapređuje kroz hidrotehničke i ekološke mjere u okviru projekta LIFE WILDisland

Renaturalizacijom dunavskog otoka Schwalbeninsel rijeka ponovno dobiva više prostora, a prirodi se vraća dio njezine raznolikosti. Sa svojih tri kilometra duljine, to je najveći projekt takve vrste na Dunavu, a jedan od posljednjih njegovih „divljih“ otoka bit će prirodno obnovljen i trajno zaštićen.

Stopfenreuth u donjoaustrijskom okrugu Gänserndorf mnogi smatraju središtem Nacionalnog parka Danube-Auen. U njegovoj okolici, duž lijeve obale Dunava i na otoku Schwalbeninsel nasuprot naselja Petronell-Carnuntum, započelo je uklanjanje obaloutvrda s ciljem obnove prirodnog riječnog toka. Kako se radovi na uklanjanju postojećih struktura izvode u duljini od tri kilometra (između 1888. i 1891. riječnog kilometra), riječ je o dosad najvećem projektu uklanjanja obalnih nasipa na Dunavu.

 

Duž svojih približno 3000 kilometara toka, Dunav tvori oko 900 riječnih otoka ukupne površine oko 138.000 hektara. Dunavski otoci čine zelenu mrežu dragocjenih staništa za rijetke biljne i životinjske vrste, a ukupno 147 otoka zaštićeno je zbog svoje posebno vrijedne netaknute prirode.

S ciljem očuvanja ovih jedinstvenih prirodnih staništa, od 2021. godine na odabranim dunavskim otocima provodi se ambiciozni međunarodni projekt LIFE WILDisland u koji su uključeni partneri iz područja zaštite prirode, riječnog prometa, energetike, ekološkog vodograditeljstva i šumarstva. Projektom će se zaštititi i trajno unaprijediti posljednji divlji dunavski otoci kao dragocjene ekološke točke dunavskog ekosustava.

Na dijelu toka istočno od Beča, gdje Dunav još uvijek slobodno teče i sam oblikuje svoj krajolik, otok Schwalbeninsel ima posebno visok potencijal obnove. Nacionalni park Donau-Auen i viadonau – poduzeće austrijskog Saveznog ministarstva za klimatske akcije, okoliš, energiju, mobilnost, inovacije i tehnologiju (BMVIT), zaduženo za očuvanje i razvoj dunavskog plovnog puta – u okviru projekta LIFE WILDisland pokrenuli su stoga radove na lijevoj obali Dunava, nasuprot naselja Petronell-Carnuntum.

Mjere obuhvaćaju zahvate na otoku Schwalbeninsel i uz glavnu obalu Dunava, s ciljem poboljšanja uloge otoka kao važnog ekološkog prijelaznog staništa. Radovi na obnovi otoka službeno su započeli 1. listopada 2025. tijekom terenskog obilaska s projektantima i regionalnim partnerima.

Na otoku Schwalbeninsel planira se uklanjanje obaloutvrda i proširenje regulacijskih građevina kako bi se omogućila bolja protočnost vode u bočnom rukavcu otoka. Time će se stvoriti ekološki vrijedan, prirodan i visoko dinamičan otočni sustav s bočnim rukavcem te raznoliko oblikovana obala sa šljunčanim sprudovima i poplavnom šumom.

„Ovaj projekt je još jedan važan korak naprijed u ekološkom vodograditeljstvu. Cilj naših mjera obnove u području Nacionalnog parka jest poticanje što prirodnijeg razvoja Dunava i njegovih poplavnih krajolika. Od toga imaju koristi mnoge zaštićene životinjske i biljne vrste – od orla štekavca i mrene do crne topole. Otoci su posebno vrijedni dijelovi riječnih krajolika i zato nas veseli što zajedno s poduzećem viadonau i drugim partnerima Schwalbeninsel možemo obnoviti na održiv način.“ – izjavila je direktorica Nacionalnog parka Donau-Auen Edith Klauser.

„Dunav između Beča i Bratislave, uz dionicu kroz Wachau, jedna je od dviju preostalih dionica slobodnog riječnog toka u Austriji. Ovdje rijeka još uvijek ima dovoljno snage i energije da sama oblikuje svoj životni prostor. Mjerama na otoku Schwalbeninsel taj potencijal koristimo u suradnji s Nacionalnim parkom Donau-Auen i pomažemo Dunavu da obnovi jedno od svojih najdragocjenijih otočnih blaga.“ – kazao je Hans-Peter Hasenbichler, direktor poduzeća viadonau.

 

 

Nositelj oko 14,2 milijuna eura vrijednog EU projekta LIFE WILDisland je Nacionalni park Donau-Auen, a u projektu sudjeluje 15 partnera iz osam zemalja dunavskog sliva: Njemačke, Austrije, Slovačke, Mađarske, Hrvatske, Srbije, Bugarske i Rumunjske – zajednički jačajući Dunav kao živi, povezani ekosustav.

Stjepan Felber | Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Projekt „Drava LIFE“: Novi život za Dravu

Bili smo dio male ekipe novinara koja je imala jedinstvenu priliku zaploviti Dravom s članovima tima Drava LIFE projekta kroz dvije županije, Međimursku i Koprivničko-križevačku, uz granicu Hrvatske i Mađarske. Krenuli smo iz Donje Dubrave u Međimurju, a nakon kratkog osvježenja našu četverosatnu vožnju čamcem puni dojmova završili smo u blizini Repaša u Općini Molve u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Život se vraća na Dravu!

Nakon više godina priprema, istraživanja i suradnje hrvatskih i mađarskih stručnjaka za vodno gospodarstvo i zaštitu prirode (2019.–2024.), dovršena je restauracija lijevoobalnog rukavca Heresznye na rijeci Dravi (rkm 186), u sklopu međunarodnog projekta WISEDRAVALIFE.

Projekt Dinara back to LIFE objavio svoj prvi film!

„Otvoreni tip staništa – travnjaci“ prvi je kratki film napravljen kroz projekt Dinara back to LIFE, a govori o važnosti travnjaka za bioraznolikost Dinare, o tome što ova staništa ugrožava, te što se kroz projekt poduzima kako bi se dinarske travnjake sačuvalo.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER