„Flora Dalmatica“ prvi put na otoku Zlarinu

Zlarinski uvod u putničku fantaziju

U sklopu Festivala prirode „Flora Dalmatica“ i IX. prvenstva Hrvatske u gradnji suhozida na Zlarinu, 24. i 25. travnja održava se poetska intervencija „Arhipelaške sanje 1, 2, 3“ autorice i kuratorice Sanje Mrše Vukman, namijenjena sudionicima susreta, suhozidarima, gostima i svima koji tih dana borave na otoku.

Susret okuplja ljude oko suhozida, vode i krajolika, povezujući se s vrijednostima koje nastaju rukama i zajedničkim radom. U jednom dijelu programa, u vremenu predviđenom za druženje, otvara se prostor i za drugačiji susret – onaj tih, pripovjedački, malo izvan dnevnog ritma zidanja.

Autorica Sanja Mrša Vukman u ulozi domaćina vodi sudionike kroz putničku fantaziju Zlarina, oslonjenu na tri ženske figure: nepoznatu stanovnicu nekadašnjeg naselja Borovice, opernu divu Esteru Mazzoleni i pjesnikinju Vesnu Parun.

  • Sanja Mrša Vukman

Iz njihovih tragova nastaju tri polazišne točke kroz koje se razvijaju autorski pripovjedački artefakti – hibridni oblici iskustva koji povezuju senzorno, duhovno i intelektualno, te koji se aktiviraju u zajedničkom čitanju i sudjelovanju. To su predmet pronađen u napuštenoj kući u Borovici, zapis o stablu povezan s opernom pričom i poetska poruka zlarinske pjesnikinje. Iz tih fragmenata gradi se zajednički, živi pripovjedački prostor koji se otvara publici u formatu kreativnog dijaloga.

Rad promišlja suhozid simbolički – kao nešto što istovremeno čuva i popušta, što se gradi, ali se i vraća u ruševinu pa opet u gradnju. Kao i osjećaj pripadanja, koji se uvijek iznova traži. Putnička fantazija pritom ostaje prostor u kojem se značenje ne dovršava, nego dijeli.

„Arhipelaške sanje 1, 2, 3“ poziv su na zajedničko osluškivanje otoka i na to da se njegove priče, makar na trenutak, sanjaju zajedno.

Ovo je prvi put u pet godina održavanja festivala prirode „Flora Dalmatica“, posvećenog botaničaru svjetskog glasa Robertu de Visianiju, jednom od utemeljitelja moderne botanike u Italiji i Šibenčaninu po rođenju, da se program održava na otoku Zlarinu čime je festival napravio još jedan iskorak.

Podsjetimo, ovogodišnji program tijekom travnja donosi više od 20 različitih programa uz podršku Grada Šibenika i Turističke zajednice Grada Šibenika. Biljka ovogodišnje Flore je posidonija (Posidonia oceanica) – morska cvjetnica i endemska vrsta Mediterana, koja je „zaslužna za svaki drugi udah kisika“.

Svi programi festivala besplatni su za sve sudionike, a namijenjeni su djeci i odraslima. Programi će pravovremeno biti objavljeni na društvenim mrežama festivala „Flora Dalmatica“.

 

VEZANE VIJESTI

Zajedno za more bez otpada: Ekološka akcija u uvali Rasohatica

U uvali Rasohatica na otoku Korčuli u petak, 17. travnja, održana je ekološka akcija čišćenja povodom Dana planeta Zemlje, koji se svake godine obilježava 22. travnja. Akcija je provedena kao doprinos globalnim naporima zaštite okoliša te poticanju odgovornog odnosa prema prirodi i moru.

Peta „Flora Dalmatica“ posvećena posidoniji – endemskoj vrsti Mediterana

U srijedu, 8. travnja, u prostoru kluba Azimut u Šibeniku, predstavljeno je peto izdanje festivala prirode „Flora Dalmatica“. Festival je posvećen botaničaru svjetskog glasa Robertu de Visianiju, jednom od utemeljitelja moderne botanike u Italiji i Šibenčaninu po rođenju, a ovogodišnje izdanje donosi više od dvadeset programa koji će se održati u nekoliko gradova i mjesta u Šibensko–kninskoj županiji te prvi put u Zadru.

Prekograničnom suradnjom do bolje zaštite morskih cvjetnica i obalnih dina

Projekt BIOPRESSADRIA usmjeren je na zaštitu krhkih, ali izuzetno vrijednih ekosustava: morskih cvjetnica obalnih dina. U fokusu projekta su praćenje pritisaka na ova staništa, pilot-akcije postavljanja ekoloških sustava sidrenja na terenu, prekogranična suradnja te edukacija javnosti.

Hvar je krajem kolovoza bio u znaku posidonije

Povijesna zgrada Arsenala na Hvaru u petak, 29. kolovoza 2025., postala je impresivna pozornica na kojoj je more ispričalo svoju priču kroz lik njegove čuvarice – posidonije. U večernjim satima, pročelje znamenite hvarske građevine pretvoreno je u monumentalno platno za audiovizualnu projekciju koja je spojila umjetnost, znanost i tehnologiju.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER