Resor zaštite okoliša i prirode mora biti zaseban jer će ponovno pripajanje ostalim resorima marginalizirati okolišni sektor, a posebno na čelu s Tomislavom Ćorićem, ističe Zelena akcija.

Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR) pozdravlja najavu starog-novog predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića da smanji broj ministarstava i time ukaže na potrebu restrukturiranja javne uprave i povećanje njene efikasnosti, što je jedan od većih problema Hrvatske i otežava oporavak gospodarstva koji nam je svima najvažnija zadaća.

Pandemija COVID-19 redefinira urbani prostor onakav kakav poznajemo i koristimo. Potreba olakšavanja kretanja, prvenstveno pješaka i biciklista, te omogućavanje sigurnog boravka na javnim površinama, postaju najvažniji elementi urbanog života koji bi zauvijek mogli promijeniti izgled naših gradova.

Sjećate se izvještaja Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) iz listopada 2018. godine prema kojem nam preostaje još svega desetak godina da globalno zatopljenje zadržimo na najviše 1,5 °C, nakon čega će zatopljenje od samo pola stupnja znatno pogoršati rizik od poplava, suša, ekstremnih toplina i siromaštva za stotine milijuna ljudi? Čini se da ćemo taj prag prijeći puno ranije nego što smo mislili i to već tijekom narednih pet godina.

Imperativ suočavanja s klimatskom krizom na nacionalnoj razini nameće potrebu za fokusiranim djelovanjem uz koordinaciju jednog ministarstva čiji je resor isključivo zaštita okoliša i prirode, ističu Znanstvenici za klimu.

Spajanje Ministarstva zaštite okoliša i energetike i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, koje bi vodio Tomislav Ćorić, nerazumno je i neprihvatljivo. Umjesto da, u skladu s naporima EU, RH jača sektor zaštite okoliša i prirode, ona ga planira ozbiljno marginalizirati.

Copernicusova služba za klimatske promjene (C3S) priopćila je u utorak da su globalne prosječne temperature u lipnju bile na razini rekorda iz 2019. godine, no posebno se ističu izuzetno visoke temperature u arktičkom dijelu Sibira koje su izazvale nezapamćeno velike požare.

Čak osamdeset organizacija civilnog društva, energetskih agencija, institucija i tvrtki, uputilo je svoje zajedničke zahtjeve novoizabranim zastupnicima i zastupnicama u Hrvatskom saboru, tražeći snažnu tranziciju prema niskougljičnom razvoju i stvaranju novih radnih mjesta. Upravo je aktualan trenutak ključan za stvaranje kvalitetnog temelja za istinski održiv oporavak!

Zagreb se ubraja među glavne gradove EU-a koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje, no zagrebačka gradska uprava u uvjetima sve izraženije klimatske krize ne čini ništa kako bi zaštitila zdravlje svojih stanovnika te utjecala na povećanje kvalitete njihovog života. Očito je kako će se hrvatska metropola uskoro pržiti na ekstremno visokim temperaturama, a javni prostor bez imalo hlada Zagrepčankama i Zagrepčanima neće biti od prevelike pomoći.

Ministri zaštite okoliša 13 država članica EU-a su početkom travnja pokrenuli inicijativu za donošenje zelenog plana oporavka kao odgovora na krizu izazvanu pandemijom koronavirusa te njene posljedice na pad gospodarstva, a u međuvremenu im se pridružilo još šest ministara zaštite okoliša. Inicijativi je jučer podršku izrazio i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.