Tema ovogodišnjeg Dana planeta Zemlje je „Investiraj u naš planet“ („Invest In Our Planet“)
Pixabay
Dan planeta Zemlje je tijekom protekle 52 godine postao važan globalni događaj kojim se ukazuje na potrebu očuvanja i obnove našeg planeta. Iako se u svijetu uobičajeno organiziraju prosvjedi za konkretna djelovanja u području klimatske politike, kao i akcije sadnje drveća i čišćenja okoliša, Dan planeta Zemlje se u Zagrebu i njegovoj okolici „obilježava“ auto rally-jem čime se Hrvatska na svjetskom turističkom tržištu očito želi nametnuti kao „poželjna destinacija održivog turizma“.
Na konferenciji UNESCO-a 1969. godine John McConnell prvi je predložio obilježavanje Dana Zemlje (Earth Day), koji se prema njegovoj zamisli trebao slaviti na proljetni ekvinocij, 21. ožujka. Prvi Dan planeta Zemlje u današnjem smislu obilježen je 22. travnja 1970. u Sjedinjenim Američkim Državama na inicijativu senatora Gaylorda Nelsona i aktivista Denisa Hayesa, čime je pokrenut suvremeni pokret za zaštitu okoliša. Dan planeta Zemlje od tada se svake godine obilježava 22. travnja i postupno je prerastao u globalni događaj. Opća skupština Ujedinjenih naroda 2009. godine, na prijedlog Bolivije, proglasila je 22. travnja Međunarodnim danom Majke Zemlje (International Mother Earth Day).
„Ovo je trenutak da promijenimo sve – poslovnu i političku klimu, kao i način na koji djelujemo u borbi za zaštitu klime. Vrijeme je za hrabre i odlučne akcije kojima ćemo sačuvati i zaštiti ljudsko zdravlje, naše obitelji i sredstva za život... Zajedno moramo ulagati u naš planet jer zelena budućnost je prosperitetna budućnost.“ – navodi se na mrežnim stranicama organizacije Earth Day Network. povodom ovogodišnjeg 52. Dana planeta Zemlje koji se obilježava temom „Investiraj u naš planet“ („Invest In Our Planet“).
„Svi moramo (hrabro) djelovati, (široko) inovirati i (pravedno) implementirati – tvrtke, vlade i građani. U partnerstvu za planet svi su potrebni i odgovorni, a preostaje nam sve manje vremena za rješavanje klimatske krize, odabir prosperitetne i održive budućnosti te obnovu prirode i izgradnju zdravog planeta za buduće generacije.“ – zaključuju u organizaciji Earth Day Network.
„Suočena s izazovima u području klime i okoliša, Europska unija postavlja ciljeve, osmišljava mjere i prati inicijative sukladne Europskom zelenom planu. Do 2050. godine Europa će postati prvi klimatski neutralan kontinent. Promišljenim, odgovornim i učinkovitim ponašanjem pojedinaca, vlada i industrija, ostvarit ćemo taj cilj“, ističe se u priopćenju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH. „Hrvatska je, također, uključena. Kroz provedbu različitih međunarodnih ugovora, sporazuma i strategija, aktivno smanjujemo emisiju stakleničkih plinova, povećavamo otpornost na klimatske promjene i ublažavamo nastanak šteta od ekstremnih vremenskih događaja.
U Ministarstvu također ističu kako su emisije stakleničkih plinova koje degradiraju prirodne ekosustave, posebice šuma i močvara, temeljni uzroci klimatskih promjena i ekstremnih pojava. Međutim, upravo je u prirodi ključ za ublažavanje i prilagodbu jer su ekosustavi prirodni ponori za ugljik iz atmosfere i rješenje za smanjenje negativnih utjecaja klimatskih promjena.
„Zato borbi protiv klimatskih promjena i zaustavljanja gubitka bioraznolikosti treba pristupati koordinirano iz svih sektora i segmenata društva kako bi se osigurao sinergijski pozitivan učinak, a sva ulaganja treba planirati i provoditi na način da ne čine štetu okolišu i doprinose klimatskim i ciljevima bioraznolikosti”, zaključuju u Ministarstvu.
Na Dan planeta Zemlje od 1970. godine dogodili su se mnogi važni okolišni događaji, uključujući i potpisivanje Pariškog sporazuma 2016. godine, a tijekom protekle 52 godine postao je važan globalni događaj u kojem svake godine sudjeluju milijuni ljudi kako bi upozorili na potrebu veće zaštite našeg jedinog planeta. To je dan političkog djelovanja i građanskog sudjelovanja kada ljudi marširaju, potpisuju peticije, susreću se sa svojim izabranim dužnosnicima, sade drveće, čiste svoje gradove i okoliš, a korporacije i vlade koriste ga kako bi se (ponekad ili često lažno) obvezale i objavile mjere održivosti.
Jubilarni 50. Dan planeta Zemlje 2020. godine prvi put obilježen je u uvjetima pandemije korovirusa koja nas je podsjetila na sve ono što možemo izgubiti ako se ne budemo borili za očuvanje našeg planeta i ne zahtijevamo promjene koje će ga transformirati i ublažiti klimatsku krizu. Planet kojim haraju pandemije i ekstremni vremenski događaji sigurno nije budućnost kakvu priželjkujemo sebi i budućim naraštajima.
Dopušteno je citiranje kraćih dijelova članka uz obvezno navođenje autora, izvora i poveznice na izvorni članak. Svako preuzimanje cjelovitog članka ili njegovih većih dijelova bez izričitog odobrenja autora predstavlja povredu autorskih prava.