Institut za globalno zdravlje u Barceloni (ISGlobal) objavio je rang listu europskih gradova s najvećim rizikom od smrti uslijed nedostatka zelenih površina. Europski gradovi godišnje bi mogli spriječiti čak 43.000 smrtnih slučajeva provođenjem preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o dostupnosti zelenih površina.

Zvuci prirode, posebice pjev ptica, ključni su u izgradnji i održavanju naše povezanosti s prirodom. Nažalost, novo istraživanje otkriva da se zvuci proljeća mijenjaju, a pjev ptica diljem Sjeverne Amerike i Europe postaje sve tiši i manje raznolik.

Novo istraživanje ptica gnjezdarica pokazuje da ih je od 1980. do 2017. godine s područja EU nestalo oko 600 milijuna, što znači gubitak svake šeste ptice u 40 godina, izvijestila je Udruga Biom!

Sudski postupak protiv kineske kompanije Zijin Bor Copper, pokrenut zbog prekomjernog onečišćenja zraka u studenom 2019. i siječnju 2020. godine, konačno je dobio svoj epilog. Privredni prizivni sud u Beogradu odredio je kaznu od milijun dinara, izvijestio je Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS).

Mia Bradić je klimatska aktivistkinja iz Solina, predstavnica mreže Young Friends of the Earth Europe iz Hrvatske, članica splitske inicijative Fridays for Future i ambasadorica mladih mreže WAVE (Women Against Violence Europe).

Ova presuda ima puno širu primjenu jer podrazumijeva nešto što je stručnoj javnosti odavno jasno: zaštita neke vrste se ne može provesti samo na lokaciji trenutne prisutnosti već mora zahvaćati i cijelo područje koje je bitno za održavanje vrste na toj lokaciji, a isto tako zahvaćati i stanišno odgovarajuće lokacije na kojima je vrsta bila donedavno prisutna.

Inicijative Fridays For Future Hrvatska (FFF) i Extinction Rebellion Zagreb (XR), uz podršku brojnih prijateljskih organizacija, okupile su u petak navečer, na zadnji dan UN-ove klimatske konferencije COP 26, nekoliko stotina građana i građanki Zagreba na klimatskom „Maršu za opstanak” kako bi zajedno podigli razgovor o klimatskoj krizi u javnosti na novu razinu i zatražili funkcionalne sustavne promjene za klimatsku pravdu.

Hrvatska je na novoj ljestvici izvješća Indeksa učinka klimatskih promjena (Climate Change Performance Index - CCPI) za 2022. godinu zauzela 28. mjesto, što je za 10 mjesta lošiji plasman u usporedbi s prošlogodišnjim izvješćem. Najbolje rangirane zemlje su Danska, Švedska i Norveška, objavljeno je 9. studenog na UN-ovoj klimatskoj konferenciji COP26 u Glasgowu.

U fokusu ovogodišnjeg izdanja konferencije Naša dobra hrana su nužne promjene prehrambenih i poljoprivrednih politika, očuvanje agrobioraznolikosti, solidarni kratki lanci opskrbe i pozitivni primjeri ekoloških modela proizvodnje.

Iako uzgoj stoke doprinosi s oko 14,5 % ukupnih emisija stakleničkih plinova uzrokovanih ljudskim djelovanjem, a znanstvenici već dugo ukazuju na nužnost održivije proizvodnje mesa i smanjenja konzumacije proizvoda na bazi životinja, to ipak nije utjecalo na uklanjanje mesa i mliječnih proizvoda s jelovnika UN-ove klimatske konferencije COP26 u Glasgowu.