Hrvatska prema Indeksu učinka klimatskih promjena (CCPI) pala za 10 mjesta
Praćenje napora za ublažavanje klimatskih promjena
Hrvatska je na novoj ljestvici izvješća Indeksa učinka klimatskih promjena (Climate Change Performance Index - CCPI) za 2022. godinu zauzela 28. mjesto, što je za 10 mjesta lošiji plasman u usporedbi s prošlogodišnjim izvješćem. Najbolje rangirane zemlje su Danska, Švedska i Norveška, objavljeno je 9. studenog na UN-ovoj klimatskoj konferenciji COP26 u Glasgowu.
Novo izvješće Indeksa učinka klimatskih promjena (CCPI) donosi redoslijed 60 zemalja svijeta (uključujući EU), koje zajedno čine 92 % globalnih emisija stakleničkih plinova, rangiranih s obzirom na uspjeh i napredak u borbi protiv klimatskih promjena na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Kao neovisan monitoring, Indeks učinka klimatskih promjena (CCPI) ima vodeću ulogu u informiranju o provedbi Pariškog sporazuma, a od 2005. godine pruža analizu nacionalnih učinaka zaštite klime. Zahvaljujući tome omogućuje se transparentnost klimatske politike, usporedbe napora, ali i napredaka i zastoja u borbi protiv klimatskih promjena.
U objašnjenju CCPI-ja ističe se kako je Hrvatska u korištenju obnovljivih izvora energije ipak zauzela 11. mjesto (najbolje rangirane su Norveška, Danska i Švedska), djelomično zahvaljujući visokom trendu povećanja instalacije sustava obnovljivih izvora energije. Međutim, Hrvatska pokazuje srednju učinkovitost u kategoriji klimatske politike i nisku u korištenju energije i emisijama stakleničkih plinova. Tako je u kategoriji klimatske politike zauzela tek 26. mjesto.
Također, ističe se kako je Hrvatska nacionalne dugoročne strategije usvojila u lipnju 2021., ali se i dalje oslanja na fosilna goriva i jedina je članica EU-a bez jasnog plana postupnog napuštanja korištenja ugljena. Stoga se navodi kako stručnjaci CCPI-ja hrvatske ciljeve ne smatraju dovoljnima.
„Stručnjaci CCPI-ja željeli bi vidjeti kako zemlja [Hrvatska] ostvaruje svoj puni potencijal u klimatskim akcijama. Zalažu se za veće smanjenje emisija stakleničkih plinova i povećanje udjela obnovljive energije“, navodi se u objašnjenju. Dodaje se kako su uspostavljene politike za sektor šumarstva (npr. za pošumljavanje, uklanjanje ugljikovog dioksida i njegovo pohranjivanje u šumama te održivu poljoprivredu), ali stručnjaci brinu o njihovoj provedbi i izražavaju bojazan da su te mjere odvojene od procesa prostornog i urbanističkog planiranja u zemlji.
Izvješća Indeksa učinka klimatskih promjena (Climate Change Performance Index - CCPI) za 2022. može se preuzeti putem sljedeće poveznice.
Uspješnost u području zaštite klime navedenih zemalja procjenjuje se u četiri kategorije (emisije stakleničkih plinova, obnovljivi izvori energije, potrošnja energije i klimatska politika), a ni jedna od njih ne ostvaruje dovoljno dobre rezultate u svim kategorijama da bi postigla vrlo visoku ocjenu. Općenito su kao najbolje rangirane Danska, Švedska i Norveška, a najgore su Kanada, Iran, Saudijska Arabija i Kazahstan, iako se kao najveći gubitnik posebno ističe Australija.
Od zemalja članica EU-a najgore su rangirane Mađarska (53.), Poljska (52.), Češka (51.) te Slovenija (50.) i Belgija (49.). Poboljšavši svoju poziciju za 10 mjesta u odnosu na prošlogodišnje izvješće, Nizozemska se popela na ukupno 19. mjesto te kontinuirano povećava svoj CCPI rang. Unatoč tome, ova se zemlja još uvijek ocjenjuje kao srednje uspješna.
S.F. / Ekovjesnik