Oprašivanje je jedan od ključnih procesa u prirodi i neophodan za proizvodnju hrane. U Europi su oprašivači primarno kukci, poput pčela i leptira, a neke od tih vrsta su udomaćene poput pčela medarica. Međutim, njihova pojavnost i broj vrsta drastično se smanjio u divljini.

Uz probleme (ne)zbrinjavanja plastičnog otpada, značajan utjecaj na okoliš ima i dobivanje sirovina za njezinu proizvodnju. Kompanije koje se bave izvlačenjem fosilnih goriva za industriju plastike u zadnjih par godina profitiraju, iako posluju loše i protiv zakona.

Nasjedate li i vi na tvrdnje kako je voda iz bočica čišća, bolje kvalitete i zdravija od vode iz slavine? Razuvjerit ćemo vas odmah na početku: značajan postotak pakiranih voda zapravo dolazi iz slavine, a prema istraživanju koje je provela organizacija Food & Water Watch riječ je o čak 64 posto!

Jučerašnji je dan na istočnoj obali SAD-a s temperaturama koje su bile neuobičajeno visoke za ovo doba godine više podsjećao na mjesec svibanj nego na veljaču. Temperaturni su rekordi zahvaljujući strujanju toplog i vlažnog zraka iz Meksičkog zaljeva i s Atlantskog oceana zabilježeni od Floride do sjevernog dijela Mainea.

Perfluorirane kemikalije (PFCs) predstavljaju izuzetno toksične kemikalije koje se koriste za proizvodnju neprijanjajućeg posuđa za kuhanje i prehrambene ambalaže, a znanstvenici su sada otkrili i njihov utjecaj na povećanje rizika od debljanja kod ljudi.

Izvrsna dokumentarna serija Plavi planet II (Blue Planet II) Sir Davida Attenborougha mnoge je natjerala na ozbiljno razmišljanje o onečišćenju oceana plastikom, pa se i vodstvo britanske nacionalne televizije BBC odlučilo na zabranu korištenja plastičnih čaša i pribora za jelo do 2020. godine.

Iako nijedan europski grad nije među 20 najzagađenijih gradova u svijetu prema godišnjim srednjim vrijednostima finih čestica, postoje mjesta u Europi gdje je praćenje kakvoće zraka prva aplikacija koju provjeravate prije izlaska iz kuće. Onečišćenje zraka je najčešći uzrok prerane smrti u Europskoj uniji, a broj žrtava svake godine doseže 400.000 ljudi, piše Ania Rok (Urbact.eu).

Kad građane pitate što rade vatrogasci, odgovor je u većini slučajeva isti – gase vatru. Poneki sugovornik se sjeti intervencija kod poplava ili spašavanja mačke sa stabla. No vatrogasci, kad govorimo o operativnom dijelu posla, interveniraju pri nesrećama u prometu, uklanjanju posljedica nevremena, sudjeluju u svim vrstama spašavanja, potragama,  itd. Zapravo, vatrogasci rade gotovo sve za što dobiju dojavu ili zamolbu građana.

Prošlog tjedna objavljena je vijest kako Grad Pariz ispituje mogućnost podizanja tužbe protiv industrije fosilnih goriva. U potrazi za rješenjem problema sve učestalijih razornih poplava i ogromnih šteta izazvanih izlijevanjem rijeke Seine kao izravnih posljedica klimatskih promjena, Pariz ovu mogućnost razmatra slijedeći primjer New Yorka i drugih američkih gradova.

Fotosinteza je proces od velike važnosti za sva bića na našem planetu. Dođe li do ometanja normalnog odvijanja toga procesa antropogenim djelovanjem, postaju ugrožena sva bića ovisna o kisiku. U Australiji je primijećen prestanak uklanjanja CO2 iz zraka od strane stabala pri ekstremnim temperaturama, što je zabilježeno kao još jedan dokaz sve vidljivijeg lošeg utjecaja klimatskih promjena.