Kancelarka Angela Merkel traži više zelenih površina u gradovima kako bi se građani lakše prilagodili visokim temperaturama. Njemačka ministrica poljoprivrede Julia Klöckner pak naglašava važnost programa pošumljavanja.

Jezera ispod ledenjačkih ploča jedna su od najmanje istraženih i najvažnijih prirodnih osobina na Zemlji. Ljudi su također znatno podcijenili njihovu količinu i utjecaj.

Zelena akcija, Pravo na grad i udruga Siget na današnjoj su konferenciji za medije, održanoj ispred zagrebačke Gradske skupštine, pozvali zastupnice i zastupnike da se na sjednici zakazanoj za srijedu 10. srpnja usprotive otimačini javnog prostora koja se priprema kroz Generalni urbanistički plan grada Zagreba (GUP Zagreb).

Od obnavljanja „izgubljenih” i očuvanja tradicijskih sorti preko umrežavanja lokalnih sjemenara sve do zanimljivih umjetničkih suradnji – Društvena banka sjemena projekt je za koji trebate čuti!

Prema novom izvještaju organizacije Palm Oil Transparency Coalition, europski uvoznici palminog ulja neće uspjeti ostvariti postavljeni cilj nulte stope deforestacije do 2020. godine, a time ni prodavati isključivo palmino ulje certificirano kao održivo ili „deforestation-free“.

Članice G20, skupine najrazvijenijih zemalja svijeta, ponovno su u subotu u Osaki potvrdile svoju predanost Pariškom sporazumu o klimi i obvezale se na njegovu punu provedbu i nepovratnost. No, na summitu, kao i na dva prethodna, nisu sudjelovale Sjedinjene Države. 

Kako je kulturno-povijesna cjelina Zagrebačkog Velesajma registrirana kao zaštićeno kulturno dobro, oznake Z-2951, čija je „urbanistička matrica izuzetno vrijedan primjer urbanizma sredine 20. stoljeća, unutar koje je izgrađen niz uspješnih arhitektonskih realizacija“, Društvo arhitekata Zagreba zatražilo je očitovanje ministrice kulture vezano uz promjene GUP-a grada Zagreba.

Zagreb se ubraja među glavne gradove EU-a koje će najviše pogoditi globalno zatopljenje. To pokazuju rezultati nedavnog istraživanja kojim je obuhvaćeno 28 glavnih gradova svih država članica EU-a te Moskva, Oslo i švicarski Zürich. Za razliku od Zagreba većina europskih metropola već provodi niz mjera u borbi protiv klimatske krize, što je osobito došlo do izražaja ovog tjedna kada su se neke od njih uistinu dobro pripremile kako bi svojim stanovnicima i posjetiteljima olakšale ljetne vrućine.

Francuska metropola još uvijek pamti opasan toplinski val i velik broj smrtnih slučajeva iz ljeta 2003. godine. Pariška gradska uprava stoga je jučer najavila, a danas i objavila posebne mjere zaštite, uključujući produženo radno vrijeme bazena i otvaranje „hladnih soba“, kako bi se ublažile potencijalno smrtonosne posljedice toplinskog vala koji će prema očekivanju zahvatiti velik dio europskog kontinenta.

Čak i u bogatoj, posvuda klimatiziranoj Americi ljudi umiru zbog ekstremnih vrućina, a sve više temperature utjecat će na sve veći broj smrtnih slučajeva. Političke odluke Trumpove administracije će presuditi koliki će to broj biti.