U raspravama o izgradnji energana najčešće se govori o tehnologiji, vrijednosti investicije, emisijama u okoliš i mogućem protivljenju lokalnog stanovništva. Međutim, jedno od najvažnijih pitanja pritom ostaje u drugom planu. Koliko je zapravo potrebno vremena od prve ozbiljne ideje o izgradnji energane do trenutka kada ona počne prihvaćati otpad i proizvoditi energiju?

U javnom prostoru posljednjih dana iznosi se niz tvrdnji o mogućoj energani, od kojih su neke točne, a neke nisu. Kako ne bi ostale bez odgovora i kako se u javnosti ne bi učvrstila činjenično pogrešna slika, Grad Rijeka u današnjem priopćenju iznosi činjenice i objašnjava što se želi postići studijom za financiranje izrade pripremne dokumentacije mogućeg postrojenja za energetsku oporabu otpada.

Na temelju današnjeg priopćenja „Spaljivanjem otpada do novog kaosa, umjesto do rješenja problema!“, dostavljenog povodom Globalnog tjedna borbe protiv štetnog spaljivanja otpada, čovjek se uistinu mora zapitati bave li se „zeleni“ aktivisti gospodarenjem otpadom ili su se toliko posvetili borbi protiv određenih tehnologija da su potpuno zaboravili na činjenicu kako otpad postoji i nakon što održe još jedan „vizualno atraktivan“ performans.

Novi podaci Eurostata, objavljeni na Međunarodni dan EE otpada, upozoravaju na sve veći problem električnog i elektroničkog otpada u Europi. Velika potrošnja elektroničkih uređaja i dalje stvara velike količine odbačene opreme, a sektor je još daleko od kružnog gospodarstva. Prikupljanje, ponovna uporaba i recikliranje ne dosežu svoj puni potencijal.

Jedno od ključnih rješenja za povećanje raspoloživih količina vode u uvjetima nestašice jest ponovna uporaba vode. U Izraelu svaka kap prolazi kroz pametan, sofisticiran i održiv gospodarski ciklus, stvarajući sinergiju između kućanstava i poljoprivrede. Kružno gospodarstvo otvara mogućnosti za povećanje količine pitke vode, bolju opskrbu poljoprivrede i industrije te povećanje ekonomske isplativosti proizvodnje uz očuvanje okoliša.

Europska komisija 9. listopada objavila je popis 46 novih „strateških projekata” u okviru Akta o kritičnim sirovinama (Critical Raw Materials Act – CRMA). Europski ured za okoliš (European Environmental Bureau – EEB) upozorava da oznaka „strateški” ne smije značiti izuzeće od temeljite procjene te da svi projekti moraju proći stroge procjene utjecaja te u potpunosti poštovati europske socijalne i okolišne propise.

Grad Rijeka uputio je zahtjev Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) za financiranje izrade pripremne dokumentacije mogućeg postrojenja za energetsku oporabu otpada.

Grad Beč planira novi pogon za obradu otpada na području odlagališta otpada Rautenweg. Cilj je osigurati pouzdano zbrinjavanje otpada u gradu koji ubrzano raste, uz veće iskorištavanje materijala i energije iz otpada.

Italija je odvojeno prikupljanje biootpada učinila obveznim dvije godine prije propisanog roka te uspostavila prvi europski sustav proširene odgovornosti proizvođača (EPR) za kompostabilnu ambalažu. Rezultat je pet milijuna tona recikliranog biootpada godišnje i djelotvoran odgovor na prigovor da bioplastici nije mjesto u spremniku za biootpad.

Nova Uredba EU-a o ambalaži i ambalažnom otpadu (PPWR) stupila je na snagu 11. veljače 2025., ali se većina njezinih odredbi počela primjenjivati od 12. kolovoza 2026. Cilj je smanjiti količinu ambalažnog otpada, povećati ponovnu uporabu i recikliranje te smanjiti potrošnju primarnih sirovina.