Zabrinutost zbog učinaka ultraprerađene hrane na zdravlje sve je veća jer je brojna istraživanja sve češće povezuju sa stanjima poput srčanih bolesti, dijabetesa pa čak i prerane smrti. No znanstvenici i dalje raspravljaju o tome što stoji iza tih rizika: prehrambena kvaliteta tih proizvoda koji često sadrže velike količine rafiniranih žitarica, natrija i dodanih šećera ili industrijska obrada i aditivi koji se koriste u njihovoj proizvodnji.

Tim koji su predvodili istraživači sa Sveučilišta u Torontu utvrdio je da je veća konzumacija ultraprerađene hrane povezana s poteškoćama u ponašanju i emocijama, uključujući tjeskobu, plašljivost, agresivnost ili hiperaktivnost.

Hrvatski poduzetnici plaćaju gotovo najvišu cijenu električne energije u Europi. Također, oni troše, u prosjeku, dvostruko više na energente nego poduzetnici u Europskoj uniji. Ovo su dva ključna zaključka i uzroka brojnih problema u Hrvatskoj, a jedno od tih problema je i inflacija koja nas „udara“ posljednjih nekoliko godina.

Industrija ultraprerađene hrane simbol je prehrambenog sustava koji je sve više pod kontrolom transnacionalnih korporacija koje profit stavljaju ispred javnog zdravlja. Lancetova serija radova dodatno učvršćuje argument za hitnu provedbu politika usmjerenih na rješavanje problema ultraprerađene hrane.

8. Središnja konferencija o održivoj gradnji, održana u zagrebačkom hotelu Sheraton u organizaciji Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju (Green Building Council Croatia – GBC Croatia), okupila je više od tisuću sudionika – uživo i online. 

Danas su na svečanosti u Zagrebu dodijeljene godišnje nagrade za zelenu gradnju i održivo izgrađeni okoliš. Nagrade su izraz priznanja osobama, ustanovama i projektima koji su značajno doprinijeli unapređenju kvalitete gradnje i života u zgradama kao i održivom gospodarstvu u protekloj godini.