Unatoč prosječnom padu populacija divljih vrsta od 73 %, priroda se može oporaviti

Prosječna veličina praćenih populacija kralježnjaka smanjila se za 73 % tijekom posljednje 52 godine, pokazuje novo Izvješće o stanju planeta 2026. (Living Planet Report 2026) koji je danas objavio WWF. Istovremeno, izvješće donosi jasnu poruku nade: priroda se može oporaviti ako društvo ubrza promjene u prehrambenom, energetskom i financijskom sustavu.

U sve čišću rijeku postupno se vraćaju autohtone vrste riba

U rijekama Seini i Marni danas obitava između 35 i 40 vrsta riba — dvostruko više nego prije trideset godina ili čak 12 puta više nego 1970. godine. Pojava i raznolikost vrsta dragocjen su pokazatelj poboljšanja kvalitete vode.

Tijekom 50 godina u populacijama divljih vrsta zabilježen katastrofalan pad od 73 posto

Izvještaj o stanju planeta 2024. upozorava da će tijekom sljedećih pet godina biti potrebni veliki zajednički napori za rješavanje dvostruke krize klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti, ističu u WWF-u.

Populacije divljih životinja u prosjeku manje za 69 % od 1970. godine

Indeks života na planetu, koji je sastavni dio Izvještaja o stanju planeta 2022., pokazuje da vremena više nema - moramo uspostaviti društvo u kojem će hitna obnova prirode biti moguća!

Gotovo svakog sata na Zemlji izgubimo jednu vrstu!

WWF Adria je povodom današnjeg Sata za planet Zemlju „navio“ sat koji upozorava na izumiranje vrsta

Onečišćenje bukom šteti svim živim bićima u oceanima

Postoje brojne studije koje potvrđuju da buka izazvana ljudskim utjecajem šteti morskim sisavcima, no isto tako utječe i na ribe, beskralježnjake, morske ptice i gmazove

U opjevanu parišku rijeku vraćaju se ribe

Pred pariškom gradskom upravom velik je izazov: rijeka Seine bi u roku od četiri godine trebala postati potpuno čista, a kvaliteta njene vode trebala bi ponovno omogućiti kupanje građana, ali i održavanje pojedinih plivačkih natjecanja na Ljetnim olimpijskim igrama 2024. godine.

Najvećim životinjama prijeti izumiranje zbog ubijanja za hranu

Najveće životinje na svijetu, najveće ptice, veći sisavci pa čak i gmazovi, morski psi i vodozemci su u sve većoj opasnosti od izumiranja. Klimatske promjene, gubitak staništa i onečišćenje okoliša su možda dio problema, ali najveća i najizravnija prijetnja je nešto jednostavnija.

Utjecaj hladnoće na životinje u divljini

Opake zime i sve češći iznenadni naleti hladnoće utječu, kako na ljude, tako i na životinje. Slabi i nespremni organizmi najčešće ne izdrže duža izlaganja hladnoći. No, priroda se i za to pobrinula te su životinje razvile razne načine prilagodbe na hladnije uvjete, bilo fizičke ili fiziološke prirode.

Pomor riba zbog otrovnog cvjetanja modrozelenih algi

Sredinom prosinca, stotine uginulih smuđeva otkriveno je na obalama australske rijeke Darling, a u međuvremenu se brojka popela na strahovitih milijun uginulih riba. Kao glavni krivac ove ekološke katastrofe navodi se otrovno cvjetanje modrozelenih algi, čije pogubne posljedice nažalost ne izazivaju pretjeranu zabrinutost odgovornih strana.