Najvećim životinjama prijeti izumiranje zbog ubijanja za hranu
Megafaunom se prehranjuje cijeli svijet i to predstavlja veliki problem jer se najveće životinje love zbog njihovog mesa
Najveće životinje na svijetu, najveće ptice, veći sisavci pa čak i gmazovi, morski psi i vodozemci su u sve većoj opasnosti od izumiranja. Klimatske promjene, gubitak staništa i onečišćenje okoliša su možda dio problema, ali najveća i najizravnija prijetnja je nešto jednostavnija.
Otkrića koja su navedena u časopisu Conservation Letters navode da se od 362 sisavca, morskih pasa i raža većih od 100 kilograma te ptica i gmazova većih od 40 kg, smanjuje brojnost 200 i više vrsta, a više od 150 vrsta moglo bi izumrijeti. Kada su istraživači sastavili katalog opasnosti koje prijete preživljavanju tih vrsta, otkrili su da je lov za većinu velikih životinja najveća opasnost.
„Naši rezultati upućuju na to da smo u procesu hranjenja megafaunom do njenog izumiranja“, izjavio je William Ripple, ekolog na šumarstvu na Državnom sveučilištu Oregona u Sjedinjenim Državama.
Utjecaj tradicionalne medicine
„Korisnici tradicionalne azijske medicine također vrše veliki pritisak na najveće vrste konzumiranjem brojnih dijelova njihova tijela. U budućnosti će 70 % populacije doživjeti smanjenje i 60 % vrsta će izumrijeti ili postati jako rijetke“, dodao je Ripple.
Biolozi već imaju baze podataka tjelesnih masa i staništa većine opisanih vrsta, a Međunarodni savez za očuvanje prirode već desetljećima čuva i ažurira katalog vrsta koje imaju rizik od izumiranja.
Profesor Ripple i njegovi suradnici iz Sjedinjenih Država, Kanade, Australije, Francuske i Meksika prikupili su sve raspoložive podatke o većim vrstama i onima kojima prijeti izumiranje. Podijelili su potencijalne opasnosti u nekoliko kategorija za 362 vrste: ranč i uzgoj stoke, sječa šuma, akvakultura, ribolov i slično. Rezultati su bili iznenađujući i pokazali su da je lov najveća opasnost za 98 % vrsta za koje su mogli pronaći podatke o njihovim prijetnjama.
Lekcija je da je loše biti velik
„Megafauna ima veću prijetnju i relativno viši postotak smanjenja populacije nego svi kralješnjaci skupa“, naveli su istraživači. „Značajno je to da je najveća opasnost za svaku vrstu megafaune direktno ubijanje od strane ljudi, iako u većini slučajeva postoji više opasnosti koje se istovremeno pojavljuju i koje su najčešće povezane sa smanjenjem staništa.“
Hranjenje mesom je pritom najčešći razlog lova na sisavce, ptice i ribe, dok se gmazovi češće istrjebljuju zbog njihovih jaja.
Izvor: Conservation Letters
Gubitak vrsta i smanjenje broja preživjelih jedinki nije novost s obzirom na to da su istraživači već i prije u više navrata upozoravali da klimatske promjene kojima je uzrok svakodnevno povećanje upotrebe fosilnih goriva povećavaju vjerojatnost izumiranja pojedinih vrsta.
Strmi rast ljudske populacije i nacionalnih ekonomija u posljednjem stoljeću opustošio je i ono što je nekoć bila divljina te biolozi trenutno vjeruju da možda svjedoče šestom velikom izumiranju.
Posljednje istraživanje uklapa se u ovaj kalup - razlika je u nedvosmislenoj identifikaciji ljudskih bića kao superpredatora koji istrjebljuju najveće i najkarizmatičnije preživjele velike životinje ponekad samo zbog sportskih trofeja, a češće zbog hrane ili dijelova tijela koji se mogu prodati.
Posvuda smanjenje broja vrsta
Devet vrsta megafaune izumrlo je u posljednjih 250 godina, a broj vrsta se posvuda smanjuje velikom brzinom. Njihovi su brojevi uvijek bili manji, a njihovo meso često se smatra vrjednijim.
S prvim kopljem i strijelom, a zatim puškama, ljudi su usavršili umjetnost ubijanja sa sigurne udaljenosti te su velike životinje postale najočitije mete. Od svih kralježnjaka, njih 0,8 % izumrlo je u roku od 500 godina. Stupanj izumiranja za velike životinje je 2 %.
„Spašavanje ostatka megafaune bit će teško i komplicirano“, rekao je profesor Ripple. „Postojat će ekonomski argumenti protiv toga, kao i kulturne i socijalne prepreke. Ali ako ne promislimo o svome ponašanju, ne kritiziramo ga i prilagodimo, naše povećane sposobnosti za lov mogle bi nas dovesti do toga da konzumiramo posljednje vrste megafaune na Zemlji.“
Žarko Šaravanja / Ekovjesnik