Kako prehraniti budućih 9-10 milijardi ljudi na Zemlji bez uništavanja okoliša?
Krajnje je vrijeme za radikalnu promjenu prehrambenih navika
Predviđa se da će do 2050. godine pritisci na različite okolišne sustave u usporedbi s 2010. godinom porasti za 50 do 90 posto bez provođenja ciljanih mjera zaštite. Kako bi se ograničile štete u okolišu, prema novoj studiji objavljenoj jučer u časopisu Nature, nužno nam je potrebna sinergijska kombinacija mjera.
Potrebna preobrazba prehrambenog sustava
Na Zemlji trenutno živi oko 7,6 milijardi ljudi, a do 2050. godine ta bi brojka mogla narasti na čak 9 ili 10 milijardi ljudi. Naravno, svi ti ljudi trebaju jesti.
Prema studiji, objavljenoj u srijedu u znanstvenom časopisu Nature, održivi prehrambeni sustav koji ne uništava okoliš zahtijeva dramatične reforme, uključujući radikalnu promjenu prehrambenih navika. Najjednostavnije rečeno, to podrazumijeva izbacivanje cheesburgera i ostalih sličnih proizvoda iz prehrane te njezino zasnivanje na voću i povrću.
Ukupno 23 autora studije iz Europe, SAD-a, Australije i Libanona istraživalo je mnoge dijelove globalnog sustava hrane i načine na koji oni stupaju u interakciju s okolišem, a ono što su zaključili jest da trenutni načini proizvodnje, distribucije i konzumiranja hrane nisu ekološki prihvatljivi i da štete okolišu.
Bitna poruka ove studije jest da napori za održavanje klimatskih promjena na prihvatljivoj razini, a koji su istovremeno usporedni s povećanjem stanovništva, neće biti uspješni bez značajnog smanjenja potrošnje mesa.
„Prehranjivanje tolikog broja stanovništva je moguće, no pitanje je možemo li to učiniti na ekološki odgovoran način“, rekao je Johan Rockström, koautor studije i znanstvenik na njemačkom Institutu za istraživanje klimatskih utjecaja u Potsdamu.
Ova studija dolazi istovremeno s posljednjim izvješćem Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (eng. Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC) kojim se navodi kako još nije kasno za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma, odnosno zadržavanja globalnog zatopljenja na Zemlji na 1,5 stupnjeva Celzijevih iznad predindustrijskih razina, ali samo ako u sljedećem desetljeću svjetski čelnici budu odlučno provodili odgovarajuće mjere.
Fotografija: Pixabay / Creative Commons
Potražnja za hranom raste brže od stanovništva
Uobičajeno se globalno zatopljenje povezuje s korištenjem fosilnih goriva, ali znanstvenici ovom studijom upozoravaju kako se pri sagledavanju uzroka ovog problema često zaboravlja istaknuti i veliki utjecaj proizvodnje hrane. Vrijeme potrebno za osiguravanje uvjeta održive budućnosti za čovječanstvo nam vrlo brzo izmiče, tvrde znanstvenici.
„Vrlo je malo ljudi koji shvaćaju važnost preobrazbe našeg prehrambenog sustava koji je trenutno loš i koji pod hitno treba biti popravljen ako želimo prehraniti toliki broj stanovništva u budućnosti“, rekla je Katherine Richardson, direktorica Održivog znanstvenog centra na Sveučilištu u Kopenhagenu.
Potražnja za hranom raste brže od stanovništva: povećanje prihoda u Kini i mnogim drugim manje razvijenim zemljama donosi sa sobom veću potražnju za mesom i drugim oblicima životinjskih proteina. U poljoprivredi se već koristi oko 70 posto svježe vode u svijetu, a potražnja za vodom će se također dodatno intenzivirati.
Fotografija: Pixabay / Creative Commons
Ljudi trebaju smanjiti potrošnju crvenog mesa
Jedna od očitih mjera koju je potrebno poduzeti da bi se spriječilo daljnje remećenje okolišne ravnoteže jest promjena u prehrani. Znanstvenici kažu kako je proizvodnja mesa, koja uključuje uzgoj hrane posebno za prehranu stoke, ekološki nedjelotvoran način za unos kalorija u ljudski organizam. Štoviše, preživači kao što su krave izuzetni su proizvođači metana tijekom digestije hrane. Prema studiji, emisije stakleničkih plinova iz svjetskog prehrambenog sustava mogu se značajno smanjiti ako ljudi smanje potrošnju crvenog mesa i slijede prehranu temeljenu na voću, povrću, orašastim plodovima i mahunarkama.
„Ograničenju emisija stakleničkih plinova nećemo se ozbiljnije približiti ako ne promijenimo prehrambene navike i uvedemo prehranu na biljnoj osnovi“, rekao je Marco Springmann, glavni autor studije. „Ono što je dobro za planet Zemlju, dobro je i za čovjekovu prehranu, a konzumiranjem manje mesa i ljudsko će zdravlje biti bolje.“
Zanimljivo je da u Australiji postoji pokret za promicanje konzumacije mesa klokana, budući da klokani nisu preživači i nemaju isti ekološki otisak poput drugih životinja.
Kao osvrt na objavljenu studiju zatražilo se mišljenje dvojice predstavnika iz američke Nacionalne udruge uzgajivača goveda (eng. National Cattlemen's Beef Association, NCBA), koji navode kako je američka industrija goveda usmjerena na poboljšanje učinkovitosti njihove proizvodnje. Tako je SAD 1976. godine imao 128 milijuna goveda (uključujući mliječne krave), a u siječnju prošle godine 94 milijuna goveda. Iako se broj goveda smanjio, danas se proizvodi jednako toliko govedine kao 1970-ih godina, dijelom zbog uzgojnih napora koji potiču stopu rasta stoke.
„Kao industrija nastojimo zauzimati proaktivni stav, obvezujeći se pritom na stalna poboljšanja u svom radu“, rekla je Ashley McDonald, direktorica održivog razvoja iz NCBA-e.
Fotografija: Pixabay / Creative Commons
Zemlja ima nekoliko „planetarnih“ granica
Studija napominje kako trenutni prehrambeni sustav stvara previše otpada, pa se tako čak oko trećine proizvedene hrane na kraju baca. Većinu tog otpada čini pokvarena hrana. Smanjenje količine bačene hrane smanjilo bi cjelokupan okolišni problem, a teoretski je moguće smanjenje otpada hrane za 75 posto.
U srži ovog istraživanja jest argument da Zemlja ima nekoliko tzv. „planetarnih“ granica, koje se ne mogu prekoračiti bez potencijalno štetnih posljedica. Te granice, koje uključuju čimbenike poput klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti, deforestacije, atmosferskih aerosola (smoga), oštećenje ozonskog omotača i opskrbe svježom vode, definiraju „siguran radni prostor“ za čovječanstvo. Rušenje tih granica, odnosno nanošenje štete okolišu, moglo bi dovesti čovječanstvo u egzistencijalnu krizu.
Klara Perović / Ekovjesnik