Dubrovnik pod velikom prijetnjom podizanja razine mora
Razina mora na hrvatskoj obali Jadrana mogla bi se do 2100. povećati za 1,8 – 2,2 m
Podizanje razine mora već godinama prijeti Veneciji, a novo istraživanje pokazuje kako su joj se na popisu ugroženih gradova pridružili gotovo svi povijesni lokaliteti na obalama Mediterana.
Ugroženost UNESCO-vih dragulja
Neki od najatraktivnijih povijesnih gradova mogli bi se do 2100. godine suočiti s velikim oštećenjima uzrokovanim podizanjem razine mora. Najnovijom studijom provedenom na Odjelu za geografiju Sveučilišta u Kielu (CAU) obuhvaćeno je 49 zaštićenih područja s UNESCO-ovog popisa svjetske baštine na Mediteranu, od kojih će njih čak 47 u većoj ili manjoj mjeri biti ugroženo porastom razine mora.
U istraživanju koje je prije desetak dana objavljeno u časopisu Nature Communications, navodi se da će 37 gradova biti podložno poplavama, a 42 obalnoj eroziji. Mnogi od njih su već danas podložni objema prirodnim nepogodama.
Ugroženo područje Mediterana © Nature Communications
Na popisu najugroženijih gradova ističu se Venecija, srednjovjekovni grad Rodos, povijesna jezgra Dubrovnika i ruševine Kartage u Tunisu. Za pretpostaviti je da bi se razina mora do 2100. godine mogla povećati za čak 1,5 metara, a opasni olujni udari koji se sada događaju jednom u stotinu godina mogli bi se u budućnosti ponavljati i nekoliko puta godišnje.
„Iako su ta mjesta iznimno važni dijelovi ljudske povijesti, mnoga od njih će polako nestajati s porastom razine mora“, navode znanstvenici.
Poplave priobalnih područja Mediterana i obalne erozije mogu potpuno uništiti lokalitete koji su odigrali ključnu ulogu u svjetskoj povijesti. Sva ta mjesta imaju važnu nematerijalnu vrijednost i predstavljaju ikone civilizacije, a k tome su još mnogi od njih popularna turistička odredišta čiji bi gubitak mogao značiti i velike ekonomske gubitke.
Studije poput ove provode se kako bi upozorile nacionalne vlade, građanske vlasti i zajednice na potrebu hitnog djelovanja. Venecija je tako već desetljećima predmet nacionalne i međunarodne zabrinutosti.
„Praćeno visokom razinom mora, rizik od olujnih udara bi se u Sredozemlju mogao u prosjeku povećati za 50 %, a od priobalnih erozija do 13 % - i to sve do kraja 21. stoljeća“, rekla je Lena Reimann, voditeljica studije sa Sveučilišta u Kielu.
"Kraljica Jadrana" © Lena Reimann, Sally Brown
Niska obalna područja
Znanstvenici su istraživanje započeli s proučavanjem baze podataka svih UNESCO-vih zaštićenih područja koja se nalaze na niskoj nadmorskoj razini te su sukladno tome ispitivali udaljenost svakog mjesta od obale, tip terena (pješčani ili stjenoviti) i razne druge parametre, a kao osnovicu opasnosti uzeli su predviđeni porast razine mora od 1,46 metara na području Mediterana do kraja stoljeća.
Navedeno predviđanje porasta razine mora nema visoku vjerojatnost događanja, ali se ne može isključiti, Budući da su u pitanju gradovi poput Venecije, koji su već sada suočeni s ozbiljnim izazovima zaštite od poplava, prijetnju trebamo ipak ozbiljno shvatiti. Studija upozorava da do kraja stoljeća, samo dva od 49 njome obuhvaćenih lokaliteta neće biti izložena riziku od erozije i poplava. Također, znanstvenici upozoravaju kako je više od 90 % proučavanih lokaliteta već sada pod rizikom, što upozorava na potrebu brzog i savjesnog djelovanja kako bi se izbjegle eventualne katastrofe u budućnosti.
„Osim zaštićenih područja, postoje i brojna druga povijesna mjesta o kojima također treba razmišljati, a koja nisu pod UNESCO-vom zaštitom“, zaključili su znanstvenici.
Klara Perović / Ekovjesnik