U Veneciji (konačno) stupila na snagu zabrana uplovljavanja velikih kruzera

Talijanska vlada službeno zabranila uplovljavanje velikih kruzera u Veneciju

Nakon nekoliko godina prosvjeda, peticija i prijetnji stavljanjem Venecije na UNESCO-ov popis ugrožene svjetske baštine, dana 1. kolovoza 2021. na snagu je stupila zabrana ulaska velikim kruzerima u Venecijansku lagunu.

Zabrana se odnosi na kruzere dulje od 180 metara i teže od 25.000 tona, dok će manjim putničkim i teretnim plovilima i dalje biti dopušten prolazak kanalom pored otoka Guidecca s kojeg se pruža pogled na cijelu lagunu i znameniti Trg sv. Marka. „Kraljica Jadrana“ tako je izbjegla brisanje s UNESCO-ov Popisa svjetske baštine, na kojem je od 1987. godine, odnosno svrstavanje na „crnu listu“ - Popis ugrožene svjetske baštine, a od danas veliki brodovi za krstarenje smiju pristajati isključivo u industrijskoj luci Marghera, koja ipak još nije spremna za prihvat golemih kruzera.

Odbor za svjetsku baštinu (World Heritage Committee) je na sastanku u Fuzhou u Kini primio na znanje zabranu koja je danas stupila na snagu, a talijanskim vlastima određen je rok do 1. prosinca 2022. da izvijeste o naporima uloženim u zaštitu iznimnog ekosustava i povijesne baštine „Serenissime“. Rim će prije 46. sastanka odbora 2023. godine također morati razraditi prijedlog za očuvanje Venecijanske lagune i niz korektivnih mjera s određenim rokom provedbe, upozorio je UNESCO.

Estetski napad na grad i vrlo vjerojatan rizik od katastrofe

Odluka talijanske vlade donijeta je s ciljem očuvanja ekološkog sustava i baštine Venecijanske lagune (tal. Laguna Veneta), čime je konačno okončano višegodišnje odgađanje uvođenja zabrane. Naime, tijekom godina su se mijenjala i uvodila nova stroža pravila kako bi se smanjio broj kruzera koji uplovljavaju u Veneciju, no zabrana ipak nije donijeta s obzirom na značajan doprinos industrije kružnih putovanja lokalnom gospodarstvu.

Kruzeri su bili predmet višegodišnjih prosvjeda i peticija lokalnog stanovništva, organizacija za zaštitu okoliša te brojnih međunarodnih kulturnih organizacija, arhitekata i umjetnika, a kampanju za njihovu zabranu vodila je inicijativa No Grandi Navi (Ne velikim brodovima).

Tako je prije nekoliko godina više od 50 vodećih osoba iz svijeta arhitekture, umjetnosti, filma i mode - uključujući Normana Fostera, ravnatelja londonske Nacionalne galerije Nicholasa Pennyja i ravnatelja Zaklade Guggenheim Richarda Armstronga, potpisalo peticiju za zabranu uplovljavanja kruzera u Veneciju koju su uputili talijanskoj vladi te ministru kulture i turizma Dariju Franceschiniju. Peticiju je pokrenulo Udruženje međunarodnih privatnih odbora za zaštitu Venecije, koju podržava UNESCO, s obrazloženjem kako kruzeri ne predstavljaju samo „estetski napad“ na grad, već i „vrlo vjerojatan rizik od katastrofe“ za krhku Venecijansku lagunu.

  • Veneciju je 2019. godine pogodio najveći plimni val (aqua alta) u posljednjih 50 godina / Luigi Brugnaro - Twitter 

Venecija se stoljećima bori s plimnim valovima i poplavama

Podsjetimo, u studenom 2019. Veneciju je pogodila druga najveća razina mora (aqua alta) otkad se provode mjerenja, odnosno najveća u posljednjih 50 godina. Razina mora dosegla je 187 cm, što je bilo vrlo blizu rekordu od 194 cm iz 1966. godine. Proglašeno je izvanredno stanje, a pod vodom je bilo 85 % grada, pa tako i Bazilika sv. Marka te brojni trgovi i ulice.

Nekoliko je čimbenika koji Veneciju čine posebno sklonom poplavama, poput podizanja razine mora zbog klimatskih promjena te potonuća samog grada za otprilike jedan milimetar godišnje zbog mekog, pokretnog tla na kojem je izgrađena. Projekt izgradnje podmorske barijere Mose (Modulo Sperimentale Elettromeccanico) iz 1984. godine, namijenjen zaštiti grada od podizanja razine mora, čija je realizacija stajala nekoliko milijardi eura te je obilježena korupcijskim skandalima, prošle je jeseni ipak uspješno obranio grad od plimnog vala.

  • Kriza koronavirusa natjerala je venecijanske gradske vlasti na preispitivanje dosadašnjeg modela masovnog turizma / Pixabay

U Veneciji se razmatra novi turistički model

Venecija se dugo oslanjala na masovni turizam što je zbog nepodnošljivih gužvi i velikog pritiska turista na grad utjecalo na trajno preseljenje jednog i prosvjedovanje drugog dijela lokalnog stanovništva. Tako je početkom lipnja 2021. stanovništvo Venecije, uz potporu brojnih slavnih osoba poput Micka Jaggera i Francisa Forda Coppole, snažno prosvjedovalo zbog isplovljavanja 92.000 tona teškog kruzera MSC Orchestra, prvog kruzera u 17 mjeseci koji je iz Venecije krenuo prema Dubrovniku te Krfu i Mikonosu u Grčkoj.

Kriza koronavirusa natjerala je gradske vlasti na razmatranje novog turističkog modela, koje podrazumijeva i ograničavanje broja posjetitelja, te se tako pokazala izvrsnom prilikom za razvoj održivog turizma i to s turistima koji imaju vremena posvetiti se obilasku grada, umjesto frenetičnih turističkih tura u ne tako davnoj prošlosti.

Tijekom pandemije, ulice i kanali ovog prelijepog grada pripadali su isključivo stanovnicima Venecije, a talijanska vlada je zabranom uplovljavanja velikih kruzera konačno na prvo mjesto stavila njihove zahtjeve i interese.

Veneciji nije manjkalo pozornosti čak ni tijekom najveće krize koronavirusa. „La Serenissima“ („Presvijetla“) ili „Kraljica Jadrana“, kako se još često naziva, i dalje je bila česta tema svjetskih medija, posebice kada se izvještavalo o „prozirnoj“ vodi u njenim kanalima kao izravnoj posljedici uvođenja karantene i obustave brodskog prometa. Čak ni tako prazna, Venecija nimalo nije izgubila na svom šarmu, iako je „čarolija“ praznih kanala i ulica grada, kao i lažnih vijesti o dupinu koji je nakon 60 godina ponovno primijećen u Venecijanskoj laguni, zapravo posljedica pandemije koronavirusa koja je teško pogodila turizam grada.

 

  • S.F. / Ekovjesnik 

 

VEZANE VIJESTI

Može li sustav podmorskih barijera Mose spasiti Veneciju?

Nakon što je za najveći plimni val od 1966. godine okrivio klimatske promjene, gradonačelnik Venecije Luigi Brugnaro je u petak pozvao građane da prate podatke o porastu razine mora. Iako Venecija još nije zbrojila štete od visokog plimnog vala koji je grad pogodio u noći s utorka na srijedu, grad se već danas priprema za novi plimni udar, budući da gradske vlasti očekuju da bi razina mora mogla narasti za 160 cm.

Veneciju je pogodio najveći plimni val u posljednje 53 godine

Gradonačelnik Venecije Luigi Brugnaro planira proglasiti izvanredno stanje nakon što je grad pogodila druga najveća razina mora (aqua alta) otkad se provode mjerenja. Pod vodom je 85 % grada, pa tako i bazilika sv. Marka te brojni trgovi i ulice.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER