Prvi aerogel napravljen od otpadnih plastičnih boca
Lagan, fleksibilan, izdržljiv te dobiven na ekološki prihvatljiv način!
Istraživači sa Sveučilišta u Singapuru nedavno su razvili aerogel – materijal iznimno niske gustoće, svojstava povoljnih za primjenu u različitim industrijama – dobiven iz plastičnih PET boca.
Novi način recikliranja PET boca!
Boce gaziranih pića jedan su od najčešćih tipova plastičnog otpada, stoga, što je više pronađenih načina za njihovo recikliranje, tim bolje. Vođeni tom mišlju, istraživači s državnog Sveučilišta Singapur (National University of Singapore, u daljnjem tekstu NUS) razvili su jeftinu metodu pretvorbe takvih otpadnih boca u vrlo koristan aerogel. Njihovo istraživanje nedavno je objavljeno u časopisu Colloids and Surfaces A.
Vođen docentom Hai Minh Duongom i profesorom Nhan Phan-Thienom, tim NUS-a je započeo svoje istraživanje s bocama od danas najčešće korištenog polimera – polietilen tereftalata (u daljnjem tekstu PET). PET je prvo otopljen na vlakna, koja su zatim obložena silicijem. Nakon toga, proizvodni proces postaje poprilično složen, no on u osnovi uključuje kemijsko tretiranje vlakana tako da ona prvo nabubre, a zatim ih se isuši.
Dobiven je lagan, porozan, fleksibilan i izdržljiv aerogel, prvi materijal takve vrste na svijetu proizveden od PET-a koji ima mnogo potencijalnih primjena.
Promjenama u premazu do raznih primjena
Ako se ovakav materijal obloži s različitim spojevima koji sadrže metilnu skupinu, on može apsorbirati izlivenu naftu do sedam puta učinkovitije od ostalih komercijalno dostupnih sorpcijskih materijala. Također se može koristiti kao toplinska ili zvučna izolacija građevina, ili, pri premazivanju sa spojevima koji sadrže amino skupinu, kao filtar za odvajanje čestica prašine i ugljikovog dioksida u višekratnim medicinskim maskama za lice ili zaštitu dišnih puteva. Nadalje, istraživači su dodatno istražili površinske modifikacije koje bi ovakvom materijalu omogućile „hvatanje“ toksičnih plinova kao što je ugljikov monoksid.
Možda bi najbolja primjena ovakvog materijala bila kao izolacijski materijal u vatrogasnim odjelima. Kada se materijal obložio s kemikalijama za inhibiciju gorenja, izdržao je temperature od do 620 stupnjeva Celzijevih (1,148 stupnjeva Fahrenheita). Ovako dobiveni aerogel teži samo oko deset posto težine trenutno korištenog materijala za zaštitu od gorenja u vatrogasnim odjelima te je mekši i fleksibilniji.
NUS je patentirao tehnologiju i trenutno je u potrazi za industrijskim partnerima koji će im pomoći u njezinoj komercijalizaciji.
Barbara Kalebić / Ekovjesnik