Novi Zeland službeno zabranio crpljenje nafte i plina s morskog dna
Zakon ne poništava valjanost postojećih istražnih dozvola
Novozelandski parlament prošli je tjedan usvojio prijedlog zakona o zabrani iskopavanja i crpljenja nafte i zemnog plina s morskog dna. Uz veliku podršku javnosti, posve je razumljiva kritika naftnih kompanija. Hoće li zakon opstati i uroditi plodom, pitanje je upornosti koalicijske vlade, ali i vremena.
Veliki korak ka čistijoj budućnosti
Prema ranijim najavama, Novi Zeland je s ciljem ublažavanja klimatskih promjena sada i službeno zabranio izdavanje novih dozvola za crpljenje nafte i plina u blizini obale. New Zealand Herald objavio je kako je amandman prijedloga zakona o „kruni minerala“ – nafti (The Crown Minerals Petroleum Amendment Act), prošao na trećem čitanju u parlamentu u srijedu, 7. studenog 2018. sa 63 glasa za i 55 protiv.
„Stanovnici Novog Zelanda žele svijetlu budućnosti za svoju zemlju u kojoj poduzimamo sve moguće akcije za sprječavanje klimatskih promjena“, rekla je ministrica energetike i resursa Megan Woods na trećem čitanju. „Žele budućnost u kojoj imamo dugoročni ekonomski plan za našu državu te hrabrosti gledati izvan trogodišnjeg političkog ciklusa i u kojoj radimo planove za sljedećih deset, 20, 30 i 40 godina“, istaknula je Woods.
Zakon će sačuvati valjanost postojećih istražnih dozvola, koje otprilike pokrivaju područje od 100.000 kvadratnih kilometara.
„Nositelji tih dozvola imat će ista prava i povlastice kao što su imali i prije nego li je ovaj zakon stupio na snagu“, rekla je Woods.
Riječi i djela premijerke
Koalicijska vlada premijerke Jacindae Ardern pokrenula je zabranu već nakon podnošenja prijedloga zakona u travnju ove godine. „Cijeli svijet ide u tom smjeru“, rekla je Ardern. „Svi smo se obvezali na zaokret prema neutralnosti po pitanju antropogenih emisija ugljika potpisivanjem Pariškog sporazuma, a sada sukladno tome moramo i djelovati.“
„Ništa se neće promijeniti preko noći. Postojeće dozvole bit će valjane još jedno dugo razdoblje. Nafta i zemni plin iskapat će se još godinama, a četiri i pol tisuće radnih mjesta ove industrije i dalje će postojati“, dodala je Ardern.
Također, Ardern navodi kako „vlada sada postavlja granicu i kreće s ozbiljnim planiranjem budućnost te osiguravanjem čiste i zelene budućnosti Novog Zelanda bez ugljičnog otiska".
Vlada je obećala napajati državnu energetsku mrežu sa sto posto energije iz obnovljivih izvora do 2035. godine, a cilj je i da Novi Zeland ne pridonosi globalnom ugljičnom otisku do 2050. godine.
French Pass, Marlborough, Novi Zeland / Fotografija: Thomas / Flickr / Public Domain
Velika podrška javnosti i kritika naftnih kompanija
Greenpeace je proslavio prolazak zakona te istaknuo da isti ima „ogromnu podršku javnosti“. Vladin odbor za okoliš primio je preko 7.000 izjava građana o donesenom zakonu, s oko 85-postotnom potporom, ali i mišljenja da zakon ne gleda dovoljno daleko da bi se njime suprotstavilo klimatskim promjenama.
„Danas smo donijeli jedan nevjerojatno važan zakon za svjetsku klimu. Oko četiri milijuna kilometara kvadratnih Zemljine površine sada je izvan granica djelovanja kompanija nafte i plina, a svaki sloj nafte i plina u dubokom moru ostat će tamo gdje i pripada“, rekla je Greenpeaceova aktivistica za klimu i energiju Kate Simcock u priopćenju za novinare.
„Znanost je vrlo jasna – imamo samo deset godina da prepolovimo korištenje nafte, plina i ugljena ili slijedi prisilno suočavanje s migracijom milijuna ljudi, značajnim porastom razine mora, ekstremnijim vremenskim uvjetima i masovnim izumiranjem vrsta. To bi označilo masovnu promjenu, a ne „business as usual“ gledište, stoga moramo krenuti s poduzimanjem odvažnih koraka poput ovog kako bi zaštitili čovječanstvo i planet“, dodala je Simcock.
Nacionalna stranka desnog centra protivila se prijedlogu zakona i obećala je njegovu izmjenu ukoliko se vrati u sastav vlade. Petroleum Exploration and Production Association of New Zeland (PEPANZ) također se protivi ovom zakonu.
„Ljudi koji su najviše pogođeni ovom odlukom u početku nisu slušali i sada se suočavaju sa stvarnom nesigurnošću“, rekao je izvršni direktor PEPANZ-a Cameron Madgwick. „Trebamo prirodni plin kao prijelazno gorivo prema gospodarstvu s nižim emisijama ugljika. Isključivanje dovoda kada nemamo ništa konkretno što bi ga zamijenilo, opasno je i krajnje neodgovorno“, istaknuo je Madgwick.
Barbara Kalebić | Ekovjesnik