Povećane cijene zbog novog načina zbrinjavanja otpada
Od 1. studenog počinje primjena Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom
Zakonski se zabranjuje odlaganje otpada bez prerade, građanima se određuju sankcije ako ne odlažu odvojeno prikupljeni otpad
Za nekoliko dana, točnije od 1. studenog, na snagu stupaju odredbe Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom koju je Vlada donijela u svibnju ove godine, a prema kojoj će između ostalog u svim gradovima i općinama morati doći do korekcije, odnosno povećanja cijene odvoza otpada koji plaćaju građani.
Rijeka prva krenula u primjenu
U Rijeci su već početkom ovog mjeseca građani na svoje adrese dobili račune za odvoz otpada povećane za čak 109 posto. U trećem po veličini gradu u Hrvatskoj dosad je prosječna cijena odvoza otpada iz kućanstva iznosila 33,73 kune, a sada je 70,13 kuna. Zbog toga su u pojedinim kvartovima, najviše na Viškovu, građani oštro prosvjedovali, neke političke stranke i udruge prozvali su Čistoću i gradsku vlast zbog ovako drastičnog povećanja cijena. Predstavnici Mosta podsjetili su na studiju koju je još 2013. godine sačinio dr. Slaven Dobrović prema kojoj bi se odvajanjem otpada i reciklažom na području Rijeke i okolice godišnje moglo ostvariti 9 do 13 milijuna kuna prihoda. Vrlo je pozitivan primjer Krka na kojem trošak zbrinjavanja otpada se uz primarnu selekciju svega 240 kuna po toni, dok je sada cijena zbrinjavanja otpada na CZGO Marišćina 470 kuna po toni. Građani su u cjelini svoja negodovanja usmjerili prema gradskoj i županijskoj vlasti, a značajan dio napada zbog povećanja cijena bio je usmjeren na početak funkcioniranja Marišćine, regionalnog centra za gospodarenje otpadom.
Stvar je, međutim, u tome da će i druge sredine, ne samo Rijeka, zbog primjene nove Uredbe morati povećati cijenu odvoza otpada.Otpad se ubuduće mora prikupljati odvojeno i naplaćivati po količini. Ispred svake stambene zgrade trebaju se postaviti odvojeni spremnici – za miješani, za biorazgradivi te za reciklabilni otpad. Cijena bi se u višestambenim zgradama određivala prema broju članova kućanstva, a nova cijena u obzir uzima i realnu cijenu u odvoza te odvojeno prikupljanje, sve ono što proizlazi iz tzv. cirkularne ekonomije odnosno načina prikupljanja otpada koje se može koristiti kao sekundarna sirovina. U Rijeci su već odlučili povećati cijene, a po svemu sudeći u najvećem dijelu gradova i općina se još uvijek kalkulira hoće li taj novi trošak odmah prevaliti na leđa građana.
I Krk će morati predavati otpad na obradu u Marišćinu
- Riječka Čistoća se neopravdano proziva a treba znati da su Rijeka i riječki prsten jedini do sada u Hrvatskoj sustavno riješili gospodarenje otpadom u skladu sa zakonskom regulativom. Centri za obradu su nužni jer odlaganje smeća bez obrade više nije zakonski dozvoljeno, a primarna selekcija cilj je svakog komunalnog društva i zbog vlastitih prihoda, kaže direktorica KD Čistoća Jasna Kukuljan. Objasnila je na konferenciji za novinare kako se u studiji koja je nastala prije četiri godine pod vodstvom dr. Dobrovića i koja govori o ekološkom sustavu gospodarenja otpadom radilo samo o jednom konceptu zbrinjavanja otpada, ne uvažavajući već donesene odluke na razini države i županije. Taj se koncept bazira na nerealnoj pretpostavci o devedeset postotnom odvajanju otpada, što nije postignuto ni na zapadu u državama koje već desetljećima razvijaju sustave odvojenog prikupljanja otpada.
Što se tiče primjera dosadašnjeg načina zbrinjavanja otpada na Krku, navela je Kukuljan, dosad je tamo postignut visok stupanj odvajanja u primarnoj selekciji, ali se preostali otpad samo odlaže na odlagalište što više neće biti moguće. Kad Krk bude svoj preostali otpad predavao na obradu u Marišćinu i tamo će morati doći do korekcije cijena koju plaćaju građani.
Cilj je odvajanje 50 posto komunalnog otpada
Dakle, prema obvezama u gospodarenju otpadom koje Hrvatska mora provoditi prema direktivama EU, općine i gradovi, odnosno njihova komunalna poduzeća, morat će graditi reciklažna dvorišta i nabaviti kontejnere za odvojeno prikupljanje. Jedinice lokalne samouprave imali su rok od 3 mjeseca za donošenje odluka o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada u skladu sa Zakonom i Uredbom. No mnogi to još nisu učinili, a sankcije su velike. Čak su predviđene kazne i za građane koji se zateknu da pogrešno odlažu otpad – kazna je 100 kuna.
Moguće je da neki gradovi i općine zasad odluče subvencionirati svoja komunalna poduzeća kako ne bi poskupio odvoz smeća. No kako u su rokovi koje je EU nametnula vrlo kratki, a obveze velike novi sustav gospodarenja otpadom će na koncu morati platiti građani. Naime, cilj je da se do 2020. godine postigne odvajanje čak 50 posto komunalnog otpada, a zasad je Hrvatska na skromnih 18-20 posto.
Edvard Šprljan