Postizanje ciljeva Pariškog sporazuma zahtijeva brži rast čiste energije
Svjetska energetska sudbina u rukama vladajućih
Ako tržište električne energije i dalje nastaviti ovisiti o elektranama na ugljen, koje se tereti za trećinu CO2 emisija, ili o plinskim elektranama, neće se moći ispuniti dugoročni klimatski ciljevi Pariškog klimatskog sporazuma, upozorila je Međunarodna agencija za energetiku (IEA).
Klimatske promjene važan su globalni problem koji utječe na sve nas, a povišene temperature na Zemlji već su uvelike utjecale na živi svijet, od biljaka preko životinja do čovjeka, promijenivši njihov način života i funkcioniranja. Kao glavni, dugoročni cilj Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama navodi se zadržavanje porasta prosječne svjetske temperature na razini znatno manjoj od 2 °C u usporedbi s predindustrijskim razinama te ulaganje napora na ograničavanju spomenutog porasta na 1,5 °C.
Prognoze o postizanju ciljeva Pariškog klimatskog sporazuma nisu previše optimistične, a vodeći svjetski znanstvenici upozoravaju da su čovječanstvu bez odlaganja potrebne hitne promjene te predviđaju da nam preostaje još svega desetak godina da globalno zatopljenje zadržimo na najviše 1,5 °C, nakon čega će i minimalno zatopljenje pogoršati rizik od brojnih elementarnih nepogoda.
Kako bi se porast prosječne svjetske temperature zadržao na zadanim razinama, nužno je napajanje čistom energijom te napuštanje upotrebe fosilnih goriva. Posljednji izvještaj Međunarodne agencije za energetiku (IEA) – World Energy Outlook 2018 (WEO 2018), navodi da su u tijeku velike promjene u globalnom energetskom sektoru, od rastuće elektrifikacije do širenja obnovljivih izvora energije, previranja u naftnoj proizvodnji i globalizaciji tržišta prirodnoga plina, a sigurno jest da će odluke vladajućih diktirati budućnost svjetskog energetskog sustava.
Naglasak na sustavnim ulaganjima u održivi sektor
„Pregledali smo sve postojeće energetske infrastrukture, kao i one u izgradnji – poput elektrana, rafinerija, automobila i kamiona, industrijskih kotlova i kućnih grijača te otkrili da će navedeni objekti biti odgovorni za 95 % svih emisija dopuštenih međunarodnim klimatskim ciljevima u nadolazećim desetljećima“, rekao je Fatih Birol, izvršni direktor IEA-a. „Navedeno upućuje da ako je svijet zaista ozbiljan u pogledu ispunjavanja svojih klimatskih ciljeva, potrebno je što prije uspostaviti sustavnu sklonost ulaganju u održive energetske tehnologije.“
Zemlje širom svijeta ubrzano povećavaju udio proizvedene električne energije iz obnovljivih izvora poput Sunca i vjetra, a udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije porast će na više od 40 % do 2040. godine, što je pozitivan trend za okoliš, kažu u Agenciji. No, za postizanje ciljeva Pariškog klimatskog sporazuma potrebno je ubrzati trend porasta korištenja obnovljivih izvora energije.
Nužne su brže reakcije vladajućih
Iako postojeća ekspanzija obnovljivih izvora donosi velike prednosti za okoliš, nužno je brže rješavanje brojnih izazova s kojima se donositelji odluka trebaju suočiti. S većom varijabilnošću potrošnog materijala, energetski sustavi morat će postati fleksibilniji u pogledu stvaranja temelja za buduća elektroenergetska tržišta.
Analiza, temeljena na scenarijima iz izvješća, opisuje različite mogućnosti budućih energetskih sustava, a u suprotnosti je s različitim pristupima koji se temelje na sadašnjim i planiranim politikama te onim pristupima kojima se mogu postići dugoročni klimatski ciljevi Pariškog sporazuma, kao i smanjiti onečišćenja zraka i osigurati univerzalni pristup energiji.
Prema IEA, očekuje se da će prirodni plin do 2030. godine nadmašiti ugljen te tako postati drugi najveći izvor energije na svijetu, odmah poslije nafte, a sve zbog težnji za smanjenjem onečišćenja zraka te povećanjem korištenja ukapljenog prirodnog plina (LNG).
U svom „scenariju održivog razvoja“, IEA predviđa vrhunac globalnih CO2 emisija oko 2020. godine, nakon čega slijedi oštro i održivo smanjenje emisija, u skladu s putanjom potrebnom za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.
„Bit će neophodno razviti pravu politiku i poticaje za postizanje zajedničkih ciljeva sigurnosti energetske opskrbe, smanjenje emisija ugljikovog dioksida, poboljšanje kakvoća zraka u urbanim središtima i širenja osnovnog pristupa energiji u Africi i drugdje“, nastavio je Birol.
Problem koji se javlja jest da će i u budućnosti većina elektrana na ugljen, koje su danas odgovorne za trećinu CO2 emisija, i dalje emitirati CO2 budući da se radi o elektranama najvećim dijelom smještenima u Aziji i prosječne starosti svega 11 godina, s još desetljećima preostalim za rad. Za usporedbu, prosječna trenutna dob elektrana na ugljen u Europi i SAD-u je 40 godina.
Buduća potrošnja energije može samo rasti
Potrošnja energije će porasti za više do 25 % do 2040. godine, što zahtijeva ulaganja od više od 2 trilijuna američkih dolara godišnje u nove sustave energetske opskrbe.
„Naša analiza pokazuje da će više od 70 % globalnih energetskih ulaganja biti upravljano svjetskim vladama i poruka je posve jasna – svjetska energetska sudbina leži u vladinim odlukama“, dodao je dr. Birol.
Odluke će djelomično biti oblikovane rezultatima UN-ove Konferencije o klimatskim promjenama (COP24) koja će se održati od 2.-18. prosinca u poljskim Katowicama, kojom se, između ostaloga, očekuje povećanje mobilizacije financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena kako bi se do 2020. ostvario zajednički godišnji cilj od 100 milijardi USD, kao i usklađivanje godišnjih financijskih tokova s dugoročnim ambicijama iz Pariškog sporazuma.
Klara Perović | Ekovjesnik