Zemlje s najvećim indeksom održivosti prehrane u 2018. godini
Francuska ponovno prva u Europi i svijetu, a ni Hrvatska nije loša
Francuska je i ove godine po održivosti prehrane proglašena najboljom u Europi i svijetu, a posebno je učinkovita po pitanju količina bačene hrane čime služi kao primjer ostalim državama svijeta. Rezultat je to detaljnog istraživanja koje je po treći put provela tvrtka Economist Intelligence Unit (EIU), javlja Euronews.
Među zemljama s visokim dohotkom, Francuska je kao i prošle godine proglašena zemljom s najvećim indeksom održivosti prehrane u 2018. godini. Indeks održivosti prehrane (Food Sustainability Index) je model valorizacije osmišljen kako bi se na što potpuniji način procijenila održivost prehrambenih sustava raznih država, kako na kvalitativan, tako i na kvantitativan način.
Istraživanje se temelji na tri stupa indeksa održivosti prehrane – održivoj agrikulturi, nutritivnim izazovima (pothranjenost, pretilost) te gubicima hrane, odnosno količini bačene hrane.
Francuska ponovno primjer cijelom svijetu
Posebno visoko mjesto Francuska je zauzela u kategoriji „količina bačene hrane“. Takav uspjeh zemlja može zahvaliti brojnim inicijativama poduzetima za smanjenje otpada od hrane, kao i provođenjem zakona koji velikim supermarketima (iznad 400 četvornih metara) brani bacanje hrane koja je blizu isteka roka trajanja i njihovo doniranje crkvama i javnim kuhinjama. Ništa lošiji rezultat Francuska nije postigla niti u preostale dvije kategorije.
Indeksom se, temeljem održivosti sustava prehrane, rangira 67 svjetskih zemalja, koje čine 90 % svjetskog BDP-a i preko četiri petine svjetske populacije, a razvila ga je tvrtka Economist Intelligence Unit (EIU) u suradnji s Barilla Centrom za prehranu i nutricionizam (BCFN).
Najbolje rangirane zemlje svijeta / foodsustainability.eiu.com
Kako su rangirane ostale zemlje?
Ostale visoko rangirane europske zemlje uključuju Nizozemsku (2.), Finsku (4.), Češku i Dansku (dijele 6. mjesto), Švedsku (8.), Austriju (9.) i Mađarsku (10.). Najbolje rangirane izvaneuropske zemlje su Kanada (3.), Japan (5.) te Australija (11.), Ruanda (12.) i Argentina (13.). Hrvatska je također na visokom 14. mjestu, i to ispred Poljske, Njemačke, Irske, Španjolske i Estonije.
Niže na ljestvici nalaze se Ujedinjeno Kraljevstvo (24.), Italija (28.), Grčka (43.), Litva (41.) i Cipar (37.). Bugarska se sa 66. mjestom nalazi gotovo na dnu ljestvice, dok su Rusija (65.), Turska (58.), Slovenija (56.), Slovačka (55.), Malta (54.) i Latvija (53.) po pitanju održivosti prehrane vrlo slabo ocijenjene.
Najveća svjetska gospodarstva kao što su Kina (23.) i SAD (26.), nalaze se izvan liste od 20 „najodrživijih zemalja“ po pitanju prehrane.
Među zemljama s niskim dohotkom, najveći rezultat postigla je Ruanda, pokazujući dobru izvedbu u sve tri kategorije, a Kolumbija je pak vodeća zemlja među zemljama srednjeg dohotka, ponajviše zahvaljujući održivoj poljoprivredi, uključujući upravljanje i očuvanje voda.
„Održivi sustavi hrane su od vitalnog značaja za postizanje UN-ovih ciljeva održivog razvoja do 2030. godine“, izjavio je Martin Koehring, izvršni urednik EIU-a.
Klara Perović / Ekovjesnik