Francuska prva u Europi i svijetu po održivosti prehrane
Trajni napori više dosadašnjih francuskih vlada urodili su izvrsnim rezultatima
Francuska je prva u Europi i svijetu po pitanju održivosti prehrane, rezultat je to detaljnog istraživanja koje je provela tvrtka Economist Intelligence Unit (EIU), javlja Euronews. Francuska baca samo 1,8 posto svoje ukupne proizvodnje hrane, ostvarujući zapanjujuću razinu učinkovitosti, i pritom služi kao primjer ostalim državama svijeta.
Francuska je prva u Europi i svijetu po pitanju održivosti prehrane, rezultat je to detaljnog istraživanja koje je provela tvrtka Economist Intelligence Unit (EIU), javlja Euronews. EIU je članica The Economist Grupe i britanska konzultantska tvrtka specijalizirana za pružanje usluga gospodarskih predviđanja i analiza u obliku mjesečnih izvještaja i petogodišnjih gospodarskih predviđanja po državama i sl.
Ovo istraživanje temeljeno je na tri takozvana stupa indeksa održivosti prehrane (FSI) - održivoj agrikulturi, nutritivnim izazovima (pothranjenost, pretilost) te gubicima hrane, odnosno količini bačene hrane. Indeks održivosti prehrane (Food Sustainability Index) je model valorizacije osmišljen kako bi se na što potpuniji način procijenila održivost prehrambenih sustava raznih država, kako na kvalitativan, tako i na kvantitativan način.
Francuska kao primjer cijelom svijetu
Francuska baca samo 1,8 posto svoje ukupne proizvodnje hrane, ostvarujući zapanjujuću razinu učinkovitosti, i pritom služi na primjer ostalim državama svijeta. Prema indeksu održivosti prehrane, ova je visoka razina učinkovitosti postignuta zahvaljujući trajnim naporima više dosadašnjih francuskih vlada, sugerirajući kako samo kontinuitet državnih politika jamči vidljive rezultate, naravno, kada je riječ o pozitivnoj vrsti državne politike.
Uz druge zakonske inicijative implementirane kako bi se što učinkovitije raspolagalo proizvedenom hranom, francuska i europska javnost ponajviše je pozdravila prošlogodišnji zakon koji velikim supermarketima (400 četvornih metara) brani bacanje hrane koja je blizu isteka roka trajanja. Francuski zakon izazvao je salve pozitivnih reakcija građana i udruga građana diljem Europske unije, a mnoge potaknuo na razmišljanje o tome zašto takav zakon nije obvezujući na razini čitave Unije, pa i svijeta. Sam zakon je inače plod napora lokalne zajednice, „grass roots“ pokreta, jednoglasno je izglasan te zahvaljujući njemu omogućuje milijune obroka koji se doniraju crkvama i bankama hrane za potrebite.
Bacanje hrane je globalni problem
Podsjećamo, upravo je na početku 2017. godine ECA (European Court of Auditors) objavila izvješće na temu propadanja i bacanja hrane u Europskoj uniji, ocijenivši da je potencijal donošenja politika sa svrhom sprečavanja propadanja hrane gotovo posve neiskorišten. Propadanje i bacanje hrane globalni je problem, a po trenutnim procjenama jedna trećina proizvedene hrane na globalnoj razini, završi u smeću odnosno propadne.
ECA je inače neovisno revizijsko tijelo rada Europske unije, a pojedini prijedlozi ECA-e u izvještaju uključuju upravo identifikaciju te odstranjivanje zakonskih prepreka za doniranje hrane, poticanje što veće uporabe postojećih mogućnosti za doniranje hrane te proaktivno razmišljanje o načinima implementacija sličnih praksi i na drugim područjima javnih politika.
Tko vodi na ljestvici
Nakon Francuske, među prvih pet zemalja po održivosti prehrane uspjeli su se još ugurati Japan, Njemačka, Španjolska i Švedska, a slijede ih Portugal, Italija, Južna Koreja, Mađarska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Kanada. Za razliku od nabrojenih europskih zemalja, zemlje južne i istočne Europe, a među njima i Hrvatska, ostvarile su vrlo nizak indeks. Začelje čvrsto drže Egipat, Maroko, Tunis i Libanon. Iako su ukupno gledajući Izrael i Turska zauzeli mjesta u samoj sredini ljestvice (15. i 16.), valja napomenuti kako su podijelili prvo mjesto po pitanju reciklaže vode u agrikulturne svrhe.
Svi smo odgovorni
Vytenis Andriukaitis, povjerenik EU-a za zdravlje i sigurnost hrane okarakterizirao je bacanje i propadanje hrane neetičnim i nemoralnim budući da milijuni ljudi gladuju svakog dana. "Svi smo odgovorni, svaka osoba i svaka država", zaključuje Vytenis Andriukaitis.
Francuska se ne boji preuzeti tu odgovornost, a nadamo se da će i ostale države slijediti njen primjer.
Antonio Sičić