Od borovih iglica do korisnih proizvoda – boja i sladila za hranu
Materijalna oporaba iskorištenih božićnih drvca
Na britanskom Sveučilištu u Sheffieldu razvijen je proces konverzije složenog polimernog spoja iz iglica bora u industrijski korisne produkte poput boja i šećera. Proces još nije komercijaliziran, ali istraživači mu predviđaju svijetlu budućnost.
Problem zbrinjavanja i iskorištavanja borovih iglica
Prema novom istraživanju Sveučilišta u Sheffieldu, iskorištena božićna drvca mogla bi se upotrijebiti u proizvodnji boja i sladila za hranu čime bi se izbjegao nepovratni gubitak korisne sirovine.
Božićna drvca izvor su stotine tisuća borovih iglica za čiji je prirodan raspad potrebno puno više vremena u odnosu na drugo lišće. Pri njihovom trunjenju, dolazi do emisija velike količine stakleničkih plinova koji doprinose većem ugljičnom otisku Velike Britanije.
Cynthia Kartey, doktorandica na Odjelu za kemijsko i biološko inženjerstvo Sveučilišta u Sheffieldu, otkrila je kako se obradom kemijskih spojeva izdvojenih iz iglica bora mogu dobiti korisni proizvodi.
Glavna komponenta (do 85 posto) borovih iglica je složeni polimer naziva lignoceluloza. Složenost ovog polimera čini korištenje iglica bora kao sirovine za dobivanje energije neprivlačnim i neupotrebljivim za većinu industrijskih procesa.
Od složenog polimera do jednostavnih korisnih spojeva
„Moje istraživanje usmjereno je na raspad ovakve složene polimerne strukture na jednostavnije, visoko vrijedne industrijske sirovine kao što su šećeri i fenoli, koji se koriste u proizvodima poput sredstva za čišćenje u kućanstvu i vodicama za ispiranje usta“, navodi Kartey. „Bio-rafinerije mogle bi koristiti relativno jeftin, ali i neistražen proces razbijanja kemijske strukture borovih iglica“, dodaje.
Uz pomoć topline i otapala poput glicerola, koji je jeftin i ekološki prihvatljiv, kemijska struktura iglica raspada se na tekuće produkte (bio-ulje) i krute nusprodukte (bio-drveni ugljen).
Bio-ulje obično sadrži glukozu, octenu kiselinu i fenol. Te se kemijske supstance koriste u mnogim industrijama – glukoza u proizvodnji prehrambenih sladila, a octena kiselina za dobivanje boja, lijepila pa čak i octa.
Ovakav proces je održiv i ne stvara ni malo sekundarnog otpada jer se dobiveni kruti nusproizvodi također mogu iskoristiti u drugim industrijskim procesima. Za spomenuti proces mogu se koristiti iglice i svježih i starijih odbačenih božićnih drvca.
Potreba za oporabom velike količine božićnih drvca
Kartey dodaje kako će u budućnosti drvce koje je krasilo vaš dom tijekom blagdana biti sirovina za proizvodnju boje kojom ćete ponovno ukrasiti svoj dom dogodine. Naime, u Velikoj Britaniji svake se godine tijekom božićnih blagdana koristi čak osam milijuna živih božićnih drvca te, na žalost, oko sedam milijuna istih završi na odlagalištu nakon korištenja.
Ako se borove iglice sakupe nakon blagdanskog razdoblja i obrade na navedeni način, dobivene kemijske supstance mogle bi zamijeniti manje održive kemikalije koje se trenutno koriste u industriji.
Isto bi moglo dovesti do smanjenja ugljičnog otiska Velike Britanije uz smanjenje britanske ovisnosti o uvoznim plastičnim božićnim drvcima i smanjenje količine organskog otpada koji se odlaže.
Ostala istraživanja iskorištavanja organskog otpada
Dr. James McGregor, viši predavač na Odjelu za kemijsko i biološko inženjerstvo, rekao je kako će korištenje biomase – materijala dobivenog od biljaka, u proizvodnji goriva i kemikalija koje se trenutno proizvode iz fosilnih resursa, odigrati ključnu ulogu u budućoj globalnoj ekonomiji. „Ako ovakvim procesom možemo iskoristiti materijale koji bi se inače tretirali kao otpad, odnosno ako ih možemo materijalno oporabiti, onda svakako postoji daljnja korist takvoga procesa“, dodaje McGregor.
„Trenutno istražujemo proizvodnju vrijednih produkata iz raznog organskog otpada, uključujući onog podrijetlom iz šumarstva, potrošene žitarice iz industrije piva te otpad od hrane; uz paralelno istraživanje procesa pretvorbe ugljikovog dioksida u korisne ugljikovodične spojeve“, objasnio je McGregor.
Barbara Kalebić / Ekovjesnik