„Umirovljene“ kokoši revitaliziraju ciparske maslinike
Kako su kokoši postale nevjerojatan saveznik u obnovi maslinika
Uzgajivači iz ciparskog sela Akaki spasili su stotine kokoši nesilica i koriste ih za prirodno gnojenje maslinika u pilot projektu za koji kažu da povećava prinose, suzbija bolesti i pomaže u smanjenju otpada od hrane.
Spašene od klanja nakon završetka ciklusa nošenja jaja, kokoši slobodno trčkaraju i kljucaju između stabala maslina u ciparskom selu Akaki, smještenom zapadno od Nikozije. Vlasnica obiteljskog maslinika Elena Christoforos i inženjer Nicolas Netien ovdje su pokrenuli pilot-projekt Kot-Kot, o kojem je izvijestila novinarka Reutersa Michele Kambas.
Ovaj projekt temelji se na prikupljanju donirane hrane za kokoši iz škola, restorana, hotela i poduzeća, a kokoši zauzvrat osiguravaju prirodno gnojivo za stabla maslina. Time se ne omogućuje samo proizvodnja ekološki certificiranog maslinovog ulja s visokim sadržajem polifenola, već se utječe i na smanjenje količine otpada od hrane.
„Starim kokošima u našem masliniku pružamo dom i sigurnost, a one nam, osim u prirodnom gnojenju stabala maslina, pomažu u smanjenju prisutnosti štetnika kao što je maslinova muha i to tako što kljucaju ličinke dok istovremeno čiste površinski korov.“ – kazao je Nicolas Netien.
Njihov izmet obogaćuje tlo, a hranjenje otpadom od hrane smanjuje količinu organske tvari koja na odlagalištima proizvodi metan. Kokoši ovdje mogu uživati u dugoj mirovini i doživjeti između osam i deset godina.
„Naš cilj je stvoriti biološki raznolik, samoodrživ ekosustav koji može izdržati stvarno visoke temperature i duge suše, dok nam u ubrzavanju tog procesa pomažu nam upravo kokoši“, dodao je Netien.
Maslinik u Akakiju navodno drži svjetski rekord u proizvodnji maslinovog ulja s najvećim sadržajem polifenola, a rast stabala maslina i proizvodnja maslinovog ulja s dolaskom „umirovljenih“ kokoši značajno su se poboljšali.
Cipar se suočava s izazovom postizanja ciljeva EU-a u gospodarenju otpadom
Cipar se suočava s izazovom kako ispuniti ciljeve Europske unije u gospodarenju otpadom te bi se mogao suočiti s golemim kaznama EU-a zbog svojih nedostataka u tom sektoru. Prije dvije godine Europska unija upozorila je Cipar zbog neispunjavanja ciljeva recikliranja i smanjenja odlaganja komunalnog otpada na odlagalištima. Stopa recikliranja na Cipru je 2020. godine iznosila samo 16,8 posto, dok je ukupno 67 posto komunalnog otpada završilo na odlagalištima ili daleko iznad prosjeka EU-a.
Cipar je 2022. proizveo 523 000 tona komunalnog otpada ili nevjerojatnih 609 kg po osobi. Od toga je 202 tisuće tona organskog otpada završilo na odlagalištima. Na Cipru postoji 11 odlagališta, od kojih su samo tri u skladu sa standardima EU-a. Ostali su nehigijenski te se na njima razgrađuje organski otpad i oslobađa metan, snažan staklenički plin.
Projekt Kot-Kot stoga predstavlja dio rješenja, posebice u primjeni kružnog gospodarstva u gospodarenju otpadom od hrane. Riječ je o jednostavnom, ali inovativnom načinu za rješavanje gorućeg problema bacanja hrane, kojim se ne omogućuje samo učinkovito gospodarenje otpadom od hrane, već i povećanje održivosti okoliša.
Kot-Kot kao dio rješenja za problem otpada na Cipru
Ovaj pilot-projekt pokrenut je u suradnji s nekoliko škola iz Nikozije, koje uključuju 800 učenika. Elena Christoforos i Nicolas Netien procijenili su da mjesečno mogu prikupiti 1,2 tone otpada od hrane, odnosno 1,5 kg po učeniku. Ta količina dovoljna je za početnih 150 „umirovljenih“ kokoši koje mjesečno proizvode 90 kg suhog gnojiva i smanjuju emisije stakleničkih plinova za 2,4 tone ekvivalenta CO2. U sklopu projekta učenici se educiraju o pravilnom razvrstavanju otpada i principima kružnog gospodarstva, a redovito se organiziraju i posjeti masliniku.
Kot-Kot možda ima skromne razmjere u usporedbi s ukupnom proizvodnjom otpada na Cipru, ali ima golem potencijal da promijeni način na koji ljudi razmišljaju i djeluju u vezi s gospodarenjem otpadom. U zemlji u kojoj dominira praksa odlaganja otpada, ovaj projekt nudi pogled u budućnost u kojoj prakse kružnog gospodarstva, održiva poljoprivreda i smanjenje otpada postaju norma.
U budućnosti Elena Christoforos i Nicolas Netien planiraju povećati svoj kapacitet na 15 000 kokoši, što bi omogućilo da godišnja količina od 547 tona otpada od hrane ne završi na odlagalištima, istovremeno sprječavajući ispuštanje 1150 tona CO2 u atmosferu.
„Planiramo surađivati s više škola, restorana, hotela i tvrtki diljem Cipra te tražimo potporu vladinih i nevladinih organizacija, kao i javnosti. Kot-Kot predstavlja viziju za zeleniji i čišći Cipar“, zaključuju Elena Christoforos i Nicolas Netien.
Stjepan Felber | Ekovjesnik