Počinje energetska tranzicija 10 hrvatskih otoka!
Uz Cresko-lošinjski arhipelag podršku Tajništva za otoke za izradu plana energetske tranzicije dobili su još Brač, Hvar i Korčula
Europska komisija pokreće proces energetske tranzicije EU otoka kako bi im se pružila potpora da postanu samodostatniji, uspješniji i održiviji. Nakon već ranije odabranog Cresko-lošinjskog otočja, na natječaj koje je raspisalo Tajništvo za otoke Europske unije pri Europskoj komisiji, odabrano je 26 europskih otoka, a među njima tri hrvatska, koja će sljedećih godinu dana razvijati plan energetske tranzicije.
Objavljeni rezultati natječaja Tajništva EK za otoke
Danas je 26 europskih otoka službeno pokrenulo svoju tranziciju čiste energije uz potporu Tajništva Europske komisije za EU otoke, čiji je cilj pomoći što većem broju europskih otoka u pokretanju i unaprjeđenju njihove zelene tranzicije, i to na način koji uključuje sve relevantne otočke dionike. Po završetku natječaja objavljenog od strane Tajništva za otoke EU pri Europskoj komisiji, objavljen je popis rezultata koji uključuje 26 europskih otočnih zajednica izabranih da u narednom periodu dobiju podršku stručnjaka te time i službeno pokrenu tranziciju prema čistim izvorima i oblicima energije.
Od izabranih 26 otoka, ukupno šest otočnih zajednica, među kojima je i Cresko-lošinjski arhipelag (Cres, Ilovik, Lošinj, Male Srakane, Susak, Unije, Velike Srakane), izdvojene su kao pilot projekti kojima će Tajništvo izravno pomagati pri izradi plana energetske tranzicije. Preostalih 20 otoka, uključujući Brač, Hvar i Korčulu, planove će izraditi prateći razvoj Cresko-lošinjskog arhipelaga, međusobno surađujući te uz podršku stručnog tima Tajništva za otoke EU.
U Europi je preko 2.200 naseljenih otoka koji unatoč ogromnom potencijalu obnovljivih izvora energije trenutno uvelike ovise o fosilnim gorivima i uvozu energije s kopna. Tranzicija na čiste izvore energije omogućit će otocima da postanu samodostatniji i uspješniji, otvoriti nove mogućnosti zapošljavanja na otocima, pomoći otočanima u postizanju ušteda, ali i u očuvanju okoliša.
U prvoj će fazi cresko-lošinjsko otočje zajedno s još pet otoka – Aran Islands (Irska), Sifnos (Grčka), Culatra (Portugal), Salina (Italija) i La Palma (Španjolska) – do ljeta 2019. godine izraditi i objaviti svoje planove tranzicije prema čistoj energiji. Drugih 20 otoka, među kojima su i Hvar, Brač te Korčula, učinit će to do ljeta 2020. godine. Uz naša tri otoka u toj skupini su još Azori (Portugal), Favignana i Pantelleria (Italija), Kreta i Samos (Grčka), Marie Galante i Nova Kaledonija (Francuska), Kökar (Finska), Cape Clear (Irska), Gotland i Öland (Švedska), Arousa, Menorca, Mallorca i Ibiza (Španjolska), Orkney i Škotski otoci (UK).
Velika prilika za hrvatske otoke
U narednom periodu stanovništvo navedenih otoka može očekivati razne financijske instrumente i prilike za razvoj konkretnih projekata, a izrada plana energetske tranzicije svakako je poželjan početak, ali i preduvjet za budući strateški razvoj. No, ono što je najvažnije to je da se u provedbu energetske tranzicije uključi cjelokupno stanovništvo, kako predstavnici lokalnih i regionalnih samouprava, tako i predstavnici poduzetnika, građanskih inicijativa i zadruga te obrazovnih institucija.
„Otoci postaju sve vidljiviji na europskoj agendi. Podrška za 26 otoka diljem Europske unije važan je korak za otočane koji mogu postati europski predvodnici u tranziciji na čiste oblike energije. To je prvi, ali i iznimno važan korak u osiguravanju trajne pomoći EU otocima“, izjavio je hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula povodom današnje objave Tajništva za EU otoke.
S.F. / Ekovjesnik