Pariški klimatski sporazum pomaže svjetskom ribarstvu
Kanadski znanstvenici su došli do zaključka da je pridržavanje obveza Pariškog sporazuma najbolji način zaštite svjetskog ribljeg fonda
Pridržavanje Pariškog klimatskog sporazuma omogućilo bi pošten ulov svim svjetskim ribarima, ponajviše onima u zemljama u razvoju, no sa zagrijavanjem oceana svi smo na gubitku.
Priobalne zemlje mogle bi povećati prihode svojih ribara, posluživati više morske hrane na stolu i zaštiti najcjenjenije zalihe riba jednostavno pridržavanjem odluka na koje su njihove vlade obvezale pridruživanjem globalnom sporazumu o klimatskim promjenama, postignutog dana 12. prosinca 2015. u Parizu.
Kanadski znanstvenici ključ nalaze u ovom povijesnom sporazumu iz Pariza, potpisanom od strane 195 država, čiji je glavni cilj zadržavanje porasta prosječne svjetske temperature na razini manjoj od 2 °C u usporedbi s predindustrijskim razinama (1850.-1900.) i ulaganje napora da se taj porast ograniči na 1,5 °C u razdoblju od 2020. nadalje.
U posljednjem se stoljeću svjetska temperatura već povisila za oko 1 °C što je posljedica izgaranja fosilnih goriva koje je stalno u porastu i pri čemu dolazi do emisije stakleničkih plinova u atmosferu. Iako je svijet odredio svoj idealni cilj, za sada je na putu dostizanja potencijalno katastrofalnog porasta temperature od 3,5 °C do kraja ovog stoljeća.
„Ostvarenje cilja Sporazuma utjecalo bi na povećanje prihoda svjetskog ribarstva za 4,6 milijardi dolara godišnje, uz istovremeno povećanje prihoda ribara za 3,7 mlrd. dolara i smanjenje troškova kućanstava za 5,4 mlrd. Dolara“, rekao je Rashid Sumaila s Oceanografskog instituta Sveučilišta Britanske Kolumbije.
„Najveće dobitke ostvarile bi obalne zemlje u razvoju, poput Kiribata, Maldiva i Indonezije kojima prijete znatno veći rizici uslijed porasta temperatura i koje se u opskrbi hranom većinski oslanjaju na ribu, što utječe i na njihove prihode i zaposlenost“, dodao je Sumaila.
Kako objašnjavaju u časopisu Science Advances, znanstvenici su povezali računalne prognoze onoga što je trebao biti ishod Pariškog sporazuma s onim što bi se moglo dogoditi ako svijet nastavi spaljivati naftu, ugljen i plin prema trenutnom scenariju.
Utjecaji na ekosustave
Istraživanjem su promatrani utjecaji većeg ili manjeg zatopljenja na 381 morsku vrstu, uključujući njih 10 na kojima se ostvaruju najviši prihodi te su uključili posljedice na ekosustave, kao i navedene ekonomske učinke koji bi se postigli ostvarenjem ciljeva Pariškog ugovora.
Zaključak je da bi na taj način profitirale čak tri četvrtine svjetskih obalnih zemalja, a ponajviše one u razvoju.
Prema scenariju Pariškog sporazuma, ukupna količina ribljih vrsta koje donose najviše prihode na svjetskoj bi se razini povećala za 6,5 %, a u vodama zemalja u razvoju njihov bi porast iznosio 8,4 % . Sveukupno, razvijene zemlje bi osjetile granični pad od 0,4 %. Pored toga, pariškim scenarijom bi se svake godine dobilo i dodatnih 3,3 milijuna tona ribe.
Dvije žene rade na lokalnoj ribarnici u Baganu (Mjanmar) / Foto: BANITATOUR / Creative Commons PIXABAY
Zaštita ribljeg fonda je također potrebna
Znanstvenici sa Sveučilišta Britanske Kolumbije nisu prvi koji su došli do ovakvih rezultata istraživanja. Američki i japanski znanstvenici proučavali su isti problem prošle godine i zaključili da bi ostvarenje ciljeva Pariškog sporazuma uz istovremeno pažljivo provođenje zaštite ribljeg fonda donijelo i više ribe za gladne i više prihode ribarima, no jedino ukoliko se oceani sačuvaju od naglog porasta temperatura.
No ipak, svi trenutni pokazatelji su zlokobni. Topliji svijet znači svijet s više oluja i više opasnosti za ribarske flote. Više ugljikovog dioksida u atmosferi znači kiselija mora koja utječu na ponašanje riba i prijete morskim staništima poput koraljnih grebena i šuma kelpa.
Jednaki će porast količine ugljikovog dioksida zagrijati oceane i prisiliti ribe na migraciju. Sve u svemu, ljudi su već ispraznili mora, a gore možda tek dolazi. Prema procjeni, ribarstvo i prodaja morske hrane osiguravaju oko 260 milijuna radnih mjesta diljem svijeta.
Mnogi će imati određene prednosti
Ovo nas istraživanje podsjeća da se unatoč neodgodivim i neupitnim promjenama najgore ipak može izbjeći. U ovom bi slučaju svi kontinenti osim Europe imali korist od provođenja Pariškog sporazuma. S druge strane, migracijom riba prema polovima, zemlje sjeverne Europe mogle bi imati prednost u većem izboru ribe u njihovim vodama, a gubici sveukupnog ulova mogli bi se nadoknaditi većim cijenama ulovljene ribe.
Rusiji bi se pri povećanju temperature za 1,5 °C ulov ribe mogao smanjiti za 25 %. „Međutim predviđeni porast cijena ribe od 19 %, poznat kao cjenovni efekt, mogao bi rezultirati zanemarivim gubitkom manjim od 2 % ukupnog prihoda od ribarstva u Rusiji“, tvrdi William Cheung, jedan od koautora istraživanja.
„U SAD-u se uslijed cjenovnog efekta očekuje smanjenje prihoda u ribarstvu za 8 %, no isto tako i porast količine ulovljene ribe za čak 21 %“, dodaje Cheung.
Žarko Šaravanja / Ekovjesnik