Europska unija danas je na konferenciji „Naš ocean” u Busanu u Republici Koreji najavila sredstva EU-a u iznosu od 301.485.000 eura za potporu mjerama u području održivog plavog gospodarstva, onečišćenja mora, zaštićenih morskih područja, digitalnih oceana, održivog ribarstva te oceana i klimatskih promjena.

Tradicionalno se ribarstvo oduvijek smatralo muškim poslom. Ipak, žene su važan, ali manje vidljiv dio sektora. Od pripreme samih ribarskih alata, do prerade i prodaje ribe, žene su uključene u svaki aspekt ribarstva.

Unatoč strahu koji izazivaju, morski psi ipak imaju puno više razloga za strah od ljudi. Izumiranje prijeti gotovo jednoj trećini svjetske populacije morskih pasa i to uglavnom zbog ribolova. Istraživački tim predvođen znanstvenicima Sveučilišta u Kaliforniji (UC Santa Barbara) otkrio je da trenutačne mjere zaštite morskih pasa neće biti dovoljne za sprječavanje kontinuiranog pada broja ovih važnih oceanskih grabežljivaca.

Riba pojas povremeno se pronalazi na plažama nakon oluja ili blizu površine mora kada je dezorijentirana, ozlijeđena ili ugiba. Takva viđenja pomoraca u davnim vremenima mogla su dovesti do legendi o morskim zmijama i nemanima, a često ih se naziva „ribama sudnjeg dana“ zbog uvriježenog mišljenja da imaju sposobnost predviđanja potresa ili prirodnih katastrofa.

Tisuće lososa pobjeglo je iz uzgojnih kaveza u nedjelju 9. veljače u sjevernoj Norveškoj. Tvrtka Mowi ponudila je nagradu svima koji ih ulove jer norveške vlasti strahuju od moguće ekološke katastrofe.

Ovog tjedna u Splitu je održan početni sastanak projekta BivalveSPEECH koji financira Hrvatska zaklada za znanost. Projekt punog naziva „Sklerokronologija školjkaša – saznanja iz prošlosti o ekologiji i okolišu za buduće zdravlje obalnih ekosustava“ („Bivalve Sclerochronology – lessons from Past Ecology and Environments for the future Coastal ecosystem Health“) počeo se provoditi krajem 2024. godine.

Kako bi se pronašla rješenja za ozbiljan problem morskog otpada, stručnjaci iz Hrvatske i Italije, predstavnici institucija, nevladine organizacije i mladi okupili su se u Splitu od 4. do 6. studenog na trodnevnoj konferenciji „Marine Litter-Free Tides of Change“. Cilj im je bio jasan: prikazati primjere dobre prakse i osmisliti zajednička rješenja za obnovu i zaštitu predivnog, ali sve ranjivijeg ekosustava Jadranskog mora od daljnjeg onečišćenja morskim otpadom.

Od obala do otvorenog mora, s hrvatske i talijanske strane, Jadran je pod stalnim i sve većim pritiskom, a jedna od najvećih prijetnji je onečišćenje plastikom. S više od 80 posto morskog otpada, ponajviše plastike, hitna zajednička rješenja za očuvanje morskog ekosustava prijeko su potrebna, a kroz praktično obrazovanje i osnaživanje mladih da postanu aktivni sudionici u zaštiti prirode i okoliša, mogu se graditi temelji održive budućnosti.

Razvojem ribolovne tehnologije i povećanjem potražnje u posljednjih nekoliko desetljeća, velika morska prostranstva, stoljećima smatrana neiscrpnim izvorom hrane, izlovljena su do kritične točke. Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF upozorava da populacije riba drastično opadaju zbog pretjeranog izlova, onečišćenja plastikom i drugih štetnih ljudskih praksi, ali i klimatskih promjena.

Dr. sc. Natalija Dunić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu kazala je za HRT kako projekcije pokazuju da do kraja ovog stoljeća možemo očekivati porast temperature Jadranskog mora i do tri stupnja.