Plemenitoj periski prijeti izumiranje!
Zabilježen je prvi masovni pomor plemenite periske na Jadranu: gubimo li posljednju oazu ove vrste?
Zadarska udruga Društvo istraživača mora - 20000 milja proteklog je mjeseca provela istraživanje na Elafitima i zabilježila prvi masovni pomor plemenite periske u Jadranu! Prijetnja ovom endemskom i najvećem školjkašu Mediterana očito je stigla i u naše more, stoga je od iznimne važnosti s aktualnim događanjima upoznati cjelokupnu hrvatsku javnost i pomoći pri nastavku istraživanja.
Kako se navodi u priopćenju Društva istraživača mora - 20000 milja, istraživanje je provedeno u skladu sa zakonom, uz sve potrebne dozvole te je o rezultatima istraživanja obaviješteno i nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike te krovna organizacija za zaštitu prirode, Međunarodni savez za očuvanje prirode i prirodnih resursa (IUCN), kojoj je ova zadarska udruga glavni kontakt za problem masovnog pomora periske u Jadranu posljednjih godinu dana.
Fotografija: Hrvoje Čižmek - Društvo istraživača mora - 20000 milja
Plemenita periska (Pinna nobilis) je endemski i najveći školjkaš Mediterana te može narasti do 120 cm u visinu. Rasprostranjena je u čitavom Jadranu na sedimentnom dnu plitkih priobalnih područja, a mnogi od nas poznaju je pod različitim imenima: lostura, loščura, palastura. Ekološka uloga ove vrste je od iznimne važnosti zbog toga što filtrira i zadržava velike količine organske tvari iz suspendiranog detritusa što doprinosi povećanju prozirnosti morske vode. Uz to, brojnim algama, spužvama, mnogočetinašima, mahovnjacima i ostalim beskralješnjacima pruža tvrdu podlogu za kolonizaciju u područjima mekog morskog dna. Stoga na periskama često vidimo veliko bogatstvo života šarenih organizama. Osjetljiva je na iznimna onečišćenja, mnoge jedinke stradaju zbog sidrenja, a još uvijek je prisutno i ilegalno vađenje jedinki.
Fotografija: Hrvoje Čižmek - Društvo istraživača mora - 20000 milja
Impozantnom školjkašu prijeti izumiranje!
Godine 2016. zabilježen je prvi masovni pomor jedinki plemenite periske u Mediteranu na istočnoj obali Španjolske. Parazit koje je zaslužan (gotovo sigurno) za taj događaj je novoopisana vrsta Haplosporidium pinnae. Prema izvješću IUCN-a iz ožujka 2019. godine, masovni pomori su zabilježeni i potvrđeni u Francuskoj, Italiji, Turskoj, Grčkoj i Albaniji. Stopa mortaliteta na većini lokacija prelazi 99 % te još uvijek nije poznat uzrok i obujam pomora u Mediteranu. Kombinacija stresnih uvjeta uzorkovana klimatskim promjenama naglašava se kao potencijalno glavni uzrok ovako katastrofalnom učinku.
Društvo istraživača mora 20000 milja se ovom problemu posvetilo prošlog ljeta, a njihovo istraživanje uključuje pregled lokacija sa zabilježenom povećanom gustoćom školjkaša, uglavnom na lokacijama parkova prirode i nacionalnih parkova (PP Telašćica i NP Mljet). Do sada nisu uočili povećani mortalitet periski, odnosno nisu našli na mortalitet veći od 12 % što je neki uobičajeni mortalitet za tu vrstu, pogotovo kada je vidljivo da su ljušture prazne više od godine dana što se vidi po količini i vrsti obraštaja na ljušturi. Nakon Parka prirode Telašćice, gdje u jesen 2018. i zimu 2019. nije zabilježena pojava masovnog pomora, istraživanje je nastavljeno na samom jugu Hrvatske – na Elafitskim otocima. Tamo je nažalost zabilježena prva pojava masovnog pomora u Jadranu.
Na poznatim područjima populacija plemenite periske i na potencijalnim područjima (uvalama i lučicama), sredinom svibnja je proveden vizualni pregled i kartiranje. Na otocima Koločep (Kalamota), Lopud, Jakljan i Šipan navedene su aktivnosti provedene u 11 uvala. Najznačajnije i najgušće populacije (više od 30 komada na 100m2) zabilježene su u uvali Donje Čelo na otoku Koločep te uvali Suđurađ i uvali Luka na otoku Šipanu. Nažalost, u sve tri uvale zabilježena je visoka stopa mortaliteta, između 64 i 74 %. Na ostalim istraženim područjima gustoća populacije je bila vrlo niska. U ove tri uvale zabilježeno je više od 650 jedinki od kojih je oko 450 bilo mrtvih.
Istraživanje plemenite periske u Nacionalnom parku Mljet / Fotografija: Hrvoje Čižmek - Društvo istraživača mora - 20000 milja
Jadransko more je do sada bilo područje zdrave populacije
Pritom najviše zabrinjava opažanje velikog broja jedinki koje su prema morfološkim znakovima uginule nedavno što je vidljivo prema izostanku obraštaja u unutrašnjosti ljušture te ostacima tkiva na dnu ljušture kojim se hrane strvinari. Također, zapaženo je nekoliko živih primjeraka kojim je plašt vidljivo povučen s ruba školjke prema unutrašnjosti i koje ne odgovaraju adekvatno na podražaje, odnosno ne zatvaraju ljušturu prilikom pregleda ili je zatvaraju iznimno sporo i nepotpuno.
„Jadranska obala bila je jedna od regija u kojoj je Pinna nobilis održavala zdravu populaciju. Ova nova pojava umiranja postavila nas je u viši stupanj pripravnosti i nadamo se da ćemo s razvojem hitnih mjera moći pokušati ograničiti opseg ovog umiranja.“ – izjavila je María del Mar Otero, stručnjakinja za more u IUCN-ovom Centru za mediteransku suradnju, nakon što je o svojim nalazima Društvo istraživača mora 20000 milja obavijestilo kolege iz IUCN –a.
Unutrašnjost uginule jedinke plemenite periske s nekrotičnim tkivom / Fotografija: Hrvoje Čižmek - Društvo istraživača mora - 20000 milja
O pomoru su obaviještena nadležna ministarstva
IUCN preporučuje niz prioritetnih aktivnosti kako bi se ocijenila situacija na cijelom Mediteranu i uspostavile hitne mjere. Preporuke uključuju monitoring (praćenja stanja okoliša) duž obale, povećanje učestalosti tih monitoringa tijekom ljetnih mjeseci, izbjegavanje programa prijenosa jedinki dok se ne potvrdi da su bez uzročnika bolesti ili otporne na iste, postavljanje kolektora za mlađ i identifikacija lokacija visoke gustoće jedinki koje su prioritetna područja za implementaciju mjera za izbjegavanje visoke smrtnosti. Populacije laguna (zatvorenih uvala) manje su pogođene ovim događajima. To su područja za prirodnu repopulaciju gdje se mogu razvijati aktivnosti za promicanje preživljavanja juvenilnih jedinki.
Mrtva jedinka plemenite periske čijim se ostacima tkiva hrane strvinari volci, otok Šipan / Fotografija: Hrvoje Čižmek - Društvo istraživača mora - 20000 milja
O pojavi masovnog pomora obaviještene su nadležne službe Ministarstva zaštite okoliša i energetike i Ministarstva poljoprivrede koja će, nadamo se, poduzeti daljnje mjere s obzirom na propisane korake kada su masovni pomori i/ili oboljenja velikog broja životinja u pitanju. Mogući uzroci ovog masovnog pomora, prema iskustvu drugih stručnjaka s Mediterana su zaraza parazitom Haplosporidium pinnae i/ili pojava bakterijske infekcije bakterijom iz roda Mycobacterium.
Društvo istraživača mora 20000 milja se zahvaljuje upravi JU Park prirode Telašćica, Gradu Dubrovniku i Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik koji su im dali podršku tijekom istraživanja i terenskog rada.
Ljuštura plemenite periske bez vidljivog značajnog obraštaja u unutrašnjosti – relativno nedavno uginula jedinka / Fotografija: Hrvoje Čižmek - Društvo istraživača mora - 20000 milja
Istraživanje se nastavlja s ciljem lociranja svih područja u Hrvatskoj gdje je gustoća populacije plemenite periske visoka, a položaj relativno zaklonjen, u vidu dubokih uvala i laguna, s obzirom na to da su se takve lokacije pokazale kao jedine potencijalne oaze gdje školjkaš preživljava. Društvo istraživača mora 20000 milja stoga upućuje molbu i poziv na suradnju svim osobama koje su upoznate s lokacijama na području Jadrana gdje se jedinke periske mogu naći u povećanom broju (više od 20-tak jedinki na 100 m2). Informacije se mogu javiti putem Facebook stranice društva, e-mail adrese info@drustvo20000milja.hr ili broja mobitela 095 896 8477.
Društvo istraživača mora 20000 milja / Ekovjesnik