Beč i Bratislava u borbi protiv onečišćenja Dunava
Plastic Free Danube - Cilj projekta je podizanje svijesti građana o važnosti rijeke Dunav
Najnovija istraživanja pokazala su kako je Dunav - nakon Volge, druga najduža rijeka Europe, ujedno i najonečišćenija rijeka našeg kontinenta. Dunav protječe kroz deset europskih zemalja, među kojima je i Hrvatska, te značajno pridonosi njihovom gospodarstvu i turizmu.
Austrijska agencija za zaštitu okoliša je 2015. godine provela studiju o količinama plastičnog otpada u austrijskom dijelu dunavskog toka i došla do podatka o godišnjoj količini od 40 tona. Za 90 posto plastičnih čestica u rijeci Dunav krivo je neodgovorno gospodarenje otpadom, zatim fragmentacija i prijenos vjetrom, otjecanje s površina kao što su ceste, parkirališta i sl. te građevinske aktivnosti. Preostalih 10 posto uzrokovano je industrijskim aktivnostima, proizvodnim procesima i prijevozom. Dok se neki dijelovi plastičnog otpada zaustavljaju i onečišćuju riječne obale - posebice na području hidroelektrana, veći dio plastičnog otpada Dunavom dospijeva do Crnog mora, čime se još jednom potvrđuje da rijeke značajno doprinose plastičnom onečišćenju mora i oceana te sve češćoj pojavi otoka plutajućeg plastičnog otpada.
Dunav ima najveću razinu onečišćenja antibioticima
Osim toga, kako je jučer objavio britanski The Guardian, najvećom globalnom studijom onečišćenja svjetskih rijeka potvrđena je prisutnost antibiotika u dvije trećine ispitanih riječnih lokacija u 72 zemlje svijeta. Studija otkriva kako Dunav od svih ispitanih europskih rijeka ima najveću razinu onečišćenja antibioticima, a na osam posto svih ispitanih lokacija u Europi zabilježeno je onečišćenje iznad granica sigurnosti.
Kako prenosi The Guardian, UN je prošlog mjeseca objavio da je „porast bakterija otpornih na antibiotike svjetski zdravstveni hitni slučaj koji bi do 2050. godine mogao ubiti deset milijuna ljudi.
Uzorci uzeti iz austrijskog dijela dunavskog toka sadržavali su sedam antibiotika, uključujući klaritromicin koji se koristi za liječenje infekcija respiratornog trakta kao što su upala pluća i bronhitis, i to u količini gotovo četiri puta većoj od dopuštene.
Plastic Free Danube
Kako bi se utjecalo na podizanje kvalitete vode i bolje upravljanje ovim važnim vodnim resursom, znanstvenici iz Beča i Bratislave uključili su se u bilateralni projekt Plastic Free Danube koji financira EU (Interreg SK-AT).
Projekt će do 2020. godine provoditi pet partnera iz Austrije (BOKU Sveučilište prirodnih resursa i znanosti o životu u Beču, Institut za gospodarenje otpadom – ABF, Institut za vodno gospodarstvo, hidrologiju i hidrotehniku - IWHW) i Slovačke (RepaNet, o.z. Slovensko i Institut za polimere Slovačke akademije znanosti - PI SAS).
U sklopu projekta znanstvenici će analizirati plastični otpad iz rijeke veći od pet milimetara koji će se sakupiti na određenim lokacijama. Za potrebe istraživanja odabrana je dionica od Beča do slovačkog gradića Gabčíkovo u ukupnoj dužini od 100 km. Naime, na tom relativno malom području nalaze se dva velika europska grada, nacionalni park, dvije elektrane te pritoci drugih rijeka. Znanstvenici su zaključili kako će istraživanjem tog djela rijeke Dunav moći sakupiti dovoljno materijala za analizu koja će kasnije poslužiti za razvoj novih znanja o štetnom utjecaju plastičnog otpada na rijeke i njihov ekosustav.
Onečišćenje rijeka predstavlja velik ekološki problem jer onečišćene rijeke imaju podjednako štetan utjecaj na regionalni razvoj i globalni ekosustav. Cilj europskog projekta PlasticFreeDanube je ukazati na tu činjenicu i podići svijest građana o potrebi zaštite okoliša. Stoga se u sklopu projekta organiziraju manifestacije za djecu i odrasle, poput Dana Dunava u školama i nacionalnim parkovima.
EurocommPR / S.F. - Ekovjesnik