Za borbu protiv klimatske krize potrebni su drastično kraći radni tjedni

Klimatska kriza: Slobodno vrijeme postaje sve manje luksuz, a sve više nužnost ukoliko se želimo posvetiti borbi protiv klimatskih promjena

Nova studija otkriva kako je za borbu protiv klimatske krize potrebno drastično skratiti radni tjedan. Stanovništvo tri europske zemlje obuhvaćene ovim istraživanjem mora imati više slobodnog vremena!

Zaključak je to nove studije istraživačkog centra Autonomy, kojom je dokazano da je za učinkovitu borbu protiv klimatskih promjena potrebno drastično smanjiti radni tjedan u Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Švedskoj.

„Brz razvoj tehnologije koja umanjuje potrebu za ljudskim radom u središte zanimanja donosi mogućnost uvođenja kraćeg radnog tjedna za sve zaposlene, naravno, ukoliko ih se pravilno rasporedi“, izjavio je direktor istraživačkog centra Autonomy Will Stronge. „Međutim, iako nam automatizacija dokazuje da je to tehnički moguće, adaptacija na klimatske promjene i smanjivanje pritiska na okoliš, kao i naš raspoloživi proračun ugljika pokazuju nam da je skraćenje radnog tjedna zapravo nužnost.“

U izvješću se tvrdi da će se gospodarstva Njemačke, Švedske i Ujedinjenog Kraljevstva s ciljem održavanja svoje trenutne razine emisija ugljika i produktivnosti morati prebaciti na drastično kraći radni tjedan - Švedska na 12 sati, Ujedinjeno Kraljevstvo na devet, a Njemačka na svega šest tjedno! To je nužno ukoliko žele zadržati porast globalnih temperatura na razini ispod dva stupnja Celzijusa određenih Pariškim sporazumom, izvijestio je The Independent. Naime, u izvješću se navodi kako se skraćivanjem radnog tjedna za samo jedan dan emisije ugljika neće uspjeti smanjiti na održivu razinu.

Studija istraživačkog centra Autonomy dokazuje da je za učinkovitu borbu protiv klimatskih promjena potrebno drastično smanjiti radni tjedan u Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Švedskoj.

Studija je svoje zaključke temeljila na podacima UN-a i OECD-a (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) o emisijama stakleničkih plinova po industrijama u ove tri navedene zemlje. Izvješće je objavljeno istovremeno s pozivom pokreta Momentum upućenog britanskoj Laburističkoj stranci da odobri četverodnevni radni tjedan.

„Pozdravljamo ovaj pokušaj istraživačkog centra Autonomy da se uhvati u koštac s nužnim promjenama koje će društvo morati provesti kako bi živjelo unutar granica raspoloživih resursa planeta“, izjavila je Emma Williams iz kampanje Four Day Week koja se zalaže za uvođenje četverodnevnog radnog tjedna. „Osim povećanja blagostanja, unapređenja ravnopravnosti spolova i povećane produktivnosti, rješavanje pitanja klimatskih promjena još je jedan važan razlog zbog kojeg bismo svi mi trebali manje raditi.“

Pristalice ove ideje povezuju se uz koncept Zeleni novi dogovor, sve popularniji u SAD-u i Europi kojim se gospodarstvo nastoji dekarbonizirati uz osiguranje jednakosti i dobrobiti svih građana.

„Ovaj novi izvještaj istraživačkog centra Autonomy je misaoni eksperiment koji bi kreatorima politike, aktivistima i voditeljima kampanja trebao dati još više dokaza za zaključak da je Zeleni novi dogovor apsolutno neophodan“, izjavio je za The Independent Mat Lawrence, direktor think tanka Common Wealth. „Veza između radnog vremena i emisija stakleničkih plinova dokazana je brojnim istraživanjima. Koristeći podatke OECD-a i povezujući ih s našim proračunom ugljika, Autonomy je napravio korak dalje s ciljem dokazivanja što ta veza znači u smislu radnih tjedana.“

Direktor istraživačkog centra Autonomy Will Stronge je ovo izvješće također povezao sa Zelenim novim dogovorom.

„Postizanje zelenog, održivog društva zahtijevat će brojne strategije - kraći radni tjedan biti će samo jedan od njih. Ovaj rad i druga istraživanja na tom području trebala bi nam dati dovoljno razloga za shvaćanje nužnosti provođenja Zelenog novog dogovora i kako bi on trebao izgledati.“

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Green New Deal ima za cilj trostruku korist

Borba protiv klimatskih promjena, aktualna situacija u svjetskom gospodarstvu te sve dublje socijalne podjele zajedno utječu na sve veću podršku novom svjetskom planu Zelenog novog dogovora (Green New Deal).

Utjecaj plastike na klimatske promjene

Samo 2019. godine proizvodnja i spaljivanje plastike u atmosferu će dodati više od 850 milijuna metričkih tona stakleničkih plinova što je jednako onečišćenju iz 189 novih termoelektrana na ugljen snage 500 megavata, tvrdi se u novom izvješću „Plastika i klima: Skriveni troškovi plastičnog planeta“.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER