Održivo i participativno upravljanje zaštićenim područjima

Sudionici konferencije imali su jedinstvenu priliku upoznati se s iskustvima upravljanja zaštićenim područjima u Hrvatskoj, Švicarskoj, Mađarskoj i Sloveniji te su naglasili važnost uključivanja svih relevantnih dionika

Ključno je da se u procese planiranja i samog upravljanja zaštićenim područjima uključe svi relevantni dionici, istaknuto je na konferenciji održanoj 11. i 12. srpnja u Samoboru u sklopu projekta „Partneri za prirodu“.

Konferencija naziva „Održivo i participativno upravljanje zaštićenim područjima” okupila je u Samoboru 50-ak predstavnika različitih skupina dionika relevantnih za tematiku zaštićenih područja - javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode, okolišne nevladine organizacije, predstavnike Ministarstva zaštite okoliša i energetike, jedinica lokalne i regionalne samouprave te gospodarske subjekte.

  • Konferencija je održana u samoborskom hotelu Lavica / Foto: Zelena akcija

Glavni dio konferencije bio je posvećen usporedbi trenutnih modela upravljanja zaštićenim područjima u Hrvatskoj s modelima u drugim europskim zemljama, uključujući Švicarsku, Mađarsku i Sloveniju, uz osvrt na pozitivne i negativne aspekte svakog od razmatranih modela.

Željka Leljak Gracin, voditeljica Programa pravo okoliša i predsjednica Zelene akcije, predstavila je ciljeve i aktivnosti projekta „Partneri za prirodu“, nakon čega su projektni partneri predstavili svoj dosadašnji rad i iskustvo u upravljanju zaštićenim područjima.

Aktivnosti i iskustva Javne ustanove „Zeleni prsten Zagrebačke županije“ predstavila je ravnateljica Tatjana Masten Milek, Javnu ustanovu „Park prirode Lastovsko otočje“ predstavila je Maja Rešić, a Sara Janković Javnu ustanovu za zaštitu prirode „Međimurska priroda“.

O aktivnostima i iskustvima švicarske nevladine organizacije Pro Natura / Friends of the Earth Švicarska, kao i o sustavu upravljanja zaštićenim područjima, trenutnom stanju i procesima za poboljšanje mreže zaštićenih područja u Švicarskoj govorili su Bertrand Sansonnens i Friedrich Wulf.

  • Bertrand Sansonnens, Pro Natura - Friends of the Earth Švicarska / Foto: Zelena akcija

Osim toga, predstavljeni su i neki domaći primjeri dobre prakse, poput značajnog krajobraza Gajna, kojim upravlja nevladina organizacija Brodsko ekološko društvo – BED, što je jedinstven primjer u Hrvatskoj. Također, predstavljen je i eko centar Kuća u prirodi - Zlatna greda, dugogodišnji projekt udruge Zeleni Osijek, koji predstavlja odličan primjer održivog spoja zaštite prirode i gospodarske aktivnosti. Pošto se projekt kao jednom od podtema bavi problematikom gospodarenja otpadom u zaštićenim područjima, Marko Košak iz Zelene akcije održao je izlaganje o toj temi.

  • Csaba Kiss, Environmental Management and Law Association, Mađarska / Foto: Zelena akcija

Završna serija predavanja bavila se temom uključivanja dionika u procese planiranja i samog upravljanja zaštićenim područjima te iskustvima i poukama koje su do sada prikupljene vezano uz ovu tematiku. O trenutnom modelu upravljanja zaštićenim područjima u Hrvatskoj, koja zauzimaju 8,55 posto ukupne površine RH, govorila je Irina Zupan načelnica Odjela za zaštićena područja Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. Gost iz Mađarske, Csaba Kiss (Environmental Management and Law Association) održao je predavanje o zaštićenim područjima i sudjelovanju javnosti sa stajališta zakonske regulative i provođenja u praksi, dok je Senka Šifkovič Vrbica (Pravno-informacijski center nevladnih organizacij PIC, Slovenija) sudionike konferencije upoznala s participativnim upravljanjem zaštićenih područja u Sloveniji i ulozi nevladinih organizacija.

  • Senka Šifkovič Vrbica, Pravno-informacijski center nevladnih organizacij PIC, Slovenija – Foto: Zelena akcija

Osim edukativne i informativne uloge, dodana vrijednost konferencije je i sama činjenica da je na jednom mjestu uspjela okupiti značajan broj osoba zainteresiranih za tematiku održivog upravljanja zaštićenim područjima iz različitih dijelova Hrvatske i inozemstva. Time je postala i mjesto umrežavanja i neformalne razmjene informacija i iskustava između različitih dionika.

U Zelenoj akciji izražavaju nadu kako će i ostale projektne aktivnosti imati ovako dobar odaziv što će doprinijeti kvaliteti njegovih rezultata, kao i zaštiti prirode u Hrvatskoj općenito.

Projekt „Partneri za prirodu“ financiran je putem Švicarsko-hrvatskog programa suradnje. Cilj projekta je izgradnja kapaciteta organizacija civilnog društva i javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima prirode u Hrvatskoj, kroz suradnju i partnerstvo sa švicarskim organizacijama civilnog društva i javnim institucijama, na način koji osigurava održivi socio-ekonomski razvoj lokalnih zajednica. Projekt koordinira Zelena akcija, a partneri su javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije, Park prirode Lastovsko otočje, Međimurska priroda te švicarska nevladina organizacija Pro Natura/Friends of the Earth Švicarska.

Zelena akcija / Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

Samobor: Na Stražniku otvorena staza „Upoznajmo šumu”

U Park šumi Stražnik otvorena je edukativno rekreativna staza „Upoznajmo šumu“ uređena sredstvima dobivenim iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. Ukupna vrijednost projekta je 830.000,00 kn od čega je 80 % financirano sredstvima Europske unije.

U Zagrebu održana tribina o suradničkim vijećima u zaštićenim područjima

Važnost uključivanja lokalnih zajednica i drugih zainteresiranih dionika (poljoprivreda, šumarstvo, vodno gospodarstvo, turizam…) za održivo i transparentno upravljanje zaštićenim područjima međunarodno je priznata, a svijest o tome posljednjih 20-ak godina sve više raste i u Hrvatskoj.

Održana završna konferencija projekta Partneri za prirodu

U petak 26. veljače održana je završna konferencija projekta „Partneri za prirodu“ financiranog putem Švicarsko-hrvatskog programa suradnje. Zbog epidemioloških mjera potaknutih globalnom pandemijom COVID-19, konferencija je organizirana u online formatu.

Održana tribina o važnosti očuvanja najveće kolonije crvenokljunih čigri

Područje jezera Rakitje, proglašeno je 2019. godine dijelom Natura 2000 područjem s ciljem očuvanja najveće kolonije crvenokljunih čigri u kontinentalnoj Hrvatskoj. Kako bi upoznali javnost s ciljevima i razlozima zaštite te unaprijedili komunikaciju među dionicima zaštićenog prostora održana je tribina „Natura područje Sava kod Hruščice sa šljunčarom Rakitje –  suradnjom do rezultata“.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER