Hoće li se dolinska groznica zbog klimatskih promjena proširiti prema sjeveru SAD-a?
Misteriozno gljivično oboljenje širi se Amerikom
Novo istraživanje američkih znanstvenika upozorava kako bi tijekom ovog stoljeća klimatske promjene mogle udvostručiti površinu SAD-a izloženu smrtonosnoj gljivičnoj infekciji pluća, poznatijoj kao dolinska groznica ili cocci (Valley fever).
Znanstvenici predviđaju kako će dolinska groznica stići i do područja diljem zapada SAD-a koja dosad nisu bila pod utjecajem ovog misterioznog gljivičnog oboljenja, zabilježenog u vrućim i suhim područjima poput jugozapada SAD-a i doline San Joaquin u Kaliforniji. Dolinska groznica izaziva sve veću zabrinutost i velik je problem američkog javnog zdravstva zbog povećanog broja oboljelih u Kaliforniji i drugim područjima.
Kako se navodi u časopisu GeoHealth, istraživači tvrde kako će se u slučaju scenarija globalnog pregrijavanja lista američkih saveznih država s mogućnošću širenja ovog gljivičnog oboljenja do 2100. godine povećati s 12 na 17, a broj pojedinačnih slučajeva infekcije za čak 50 %. Predviđa se kako će Montana, Nebraska, Sjeverna i Južna Dakota te Wyoming imati područja u kojima će dolinska groznica biti endemska bolest, a širenje oboljenja očekuje se i na području Kolorada, Idaha i Oklahome.
„Dolinska groznica će se znatno proširiti“, navodi glavna autorica studije Morgan Gorris, bivša doktorandica na zavodu za znanost Zemljinog sustava na Sveučilištu Kalifornija. „Izradili smo predviđanja do kraja 21. stoljeća i naš model predviđa premještanje oboljenja dalje prema sjeveru kroz zapad SAD-a, posebice preko Stjenjaka i Velike nizine, a do tada će se veći dio zapada SAD-a smatrati područjem endemije.“
Širenje oboljenja
Nacionalni centri za kontrolu bolesti i prevenciju (eng. Centers for Disease Control and Prevention - CDC) trenutno koriste kartu endemičnosti dolinske groznice koja se zasniva na studiji kožnih testova koji su se proveli u pomorskoj bazi u San Diegu 1940-ih godina. Koristeći se ovim podacima koji su stari gotovo 70 godina, Gorris je skupljala podatke o slučajevima dolinske groznice u brojnim bolnicama zapadnih država SAD-a.
Potom su ona i njen tim proučavali klimatske uvjete na mjestima gdje je oboljenje bilo najčešće. Zaključili su kako države s više od 10 slučajeva bolesti na 100.000 stanovnika imaju prosječne godišnje temperature iznad 10 °C i količinu oborina ispod 600 milimetara.
„Morgan je ovaj model osmislila temeljem temperatura i količina oborina te on daje slična, ali ne i ista predviđanja o zastupljenosti dolinske groznice kao što to navodi CDC“, rekao je koautor studije James Randerson, profesor i ravnatelj zavoda za znanost Zemljinog sustava na Sveučilištu Kalifornija. „Zapravo, smatramo kako bi ovo moglo potaknuti nastanak bolje suvremene karte područja u kojima ovo oboljenje predstavlja zdravstvenu prijetnju.“
Ovo istraživanje se zapravo usredotočuje na predviđanje širenja dolinske groznice i „očekuje se kako će se u nadolazećim desetljećima i temperatura i količina oborina znatno promijeniti na zapadu SAD-a, a povećanje temperature u državama izloženim sušama je ono što omogućuje širenje bolesti“, navodi Gorris.
Tko je najugroženiji?
Dijelovi Kalifornije i jugozapada SAD-a trenutno su posebno pogodni za razvoj gljivica, znanstveno poznatih kao Coccidioides. Zimski pljuskovi na suhom tlu omogućuju rast gljivica ispod površine zemlje, a kada se tlo osuši, izdužene niti gljivica lome se u spore od kojih su neke duge i do 2 mikrometra (μm) u promjeru.
Ako se tlo potrese opremom ili čizmama radnika, čestice mogu dospjeti u zrak te ih ljudi u tom slučaju mogu udahnuti. Radnici na gradilištima i u poljoprivredi, ali i zatvorenici koji asfaltiraju prometnice i gase požare u udaljenim mjestima, najviše su izloženi udisanju spora iz zraka.
Jednom kada se nađu u plućima, gljivice se transformiraju iz oblika niti u oblik sitnih kuglica koje rastu i razmnožavaju se u plućnom tkivu. Oko 40 % ljudi koji udahnu spore obole od ove bolesti.
Prvi simptomi bolesti dolinske groznice vrlo su slični gripi: kašalj, povišena temperatura, osjećaj hladnoće i noćno znojenje, a mogu varirati od slabosti do potpunog gubitka imuniteta koji otvara put infekcijama koje razjedaju tkivo. Zbog toga stručnjaci često pogrešno dijagnosticiraju bolest te se ona najčešće ne liječi. U najgorim slučajevima, gljivice se mogu premjestiti iz pluća u druge dijelove tijela, potencijalno uzrokujući lezije kože koje mogu rezultirati gubitkom udova.
U ekstremnim slučajevima, bolest može doći do mozga što rezultira naticanjem i smrću. Svega oko 5 % ljudi koji obole od dolinske groznice imaju ozbiljniji oblik bolesti i 1 % njih umire. Zdravstveni stručnjaci smatraju kako su trudnice, stariji ljudi i ljudi oboljeli od HIV-a najranjiviji, posebice za ozbiljan oblik ove bolesti. Filipinci i ljudi afričkog porijekla također su izloženi većoj opasnosti od obolijevanja. Randerson navodi kako ova bolest nerazmjerno pogađa ljude u zajednicama s niskim prihodima.
„Ako nastavimo ignorirati klimatske promjene i ne poduzmemo ozbiljne mjere kako bismo ih ograničili, predviđamo dvostruko povećanje područja koje će zahvatiti ova bolest do 2100. godine“, tvrdi Randerson. „To je izuzetno veliko i zabrinjavajuće širenje budući da će dolinska groznica pogoditi države diljem zapada SAD-a u kojima ranije nije bila zabilježena.“
Zanimljivo, ovo su istraživanje financirali Ministarstvo obrane SAD-a, Nacionalna naklada za znanost, Ministarstvo energetike SAD-a, NASA i zaklada Gordon and Betty Moore Foundation.
Žarko Šaravanja / Ekovjesnik