Plastični otpad i bolesti koje prenose komarci
Kao posljedica globalnog zatopljenja i pojačane migracije stanovništva denga groznica se proširila na veliki dio Kine, zemlje Pacifika, Ameriku te južne dijelove Europe
Novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Stanford i njihovih kolega iz Kenije baca novo svjetlo na problem onečišćenja plastikom koji zajednice diljem svijeta izlaže riziku od bolesti koje prenose komarci.
Kako globalno zatopljenje pogoduje širenju komaraca u sve većem dijelu svijeta, očekuje se da će se povećavati rizik od opasnih virusnih bolesti, poput onih uzrokovanih virusima Dengue i Chikungunye koje isključivo prenose komarci. Podsjetimo, trenutačno ne postoje odobrena cjepiva za komercijalnu upotrebu protiv ovih virusa, kao ni specifične terapije za ove bolesti.
Prva studija ove vrste pratila je skupinu od oko 3500 djece u zapadnoj i obalnoj Keniji od 2014. do 2018., testirajući ih na tri potencijalno smrtonosne bolesti koje prenose komarci: denga i chikungunya groznicu te malariju. Istraživači su pratili mlađu skupinu stanovništva jer su mogli lakše ustanoviti kada je i gdje nastupila infekcija.
Mapirajući infekcije i uspoređujući ih s demografskim podacima koje su prikupili, istraživači su otkrili preklapanja žarišta za sve tri bolesti tijekom više godina. Naime, žarišta zaraze bila su povezana s otpadom odloženim u blizini domova te prenapučenim životnim uvjetima, ali i relativno većim prihodom kućanstava.
Žarišta zaraze
Istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Stanford i njihovih kolega iz Kenije objavljeno je u časopisu BMC Infectious Diseases, a nadovezuje na sve veći broj istraživanja koja potvrđuju veliku povezanost onečišćenja plastikom i bolesti koje prenose komarci. Budući da je sektor gospodarenja otpadom u Keniji još uvijek nedovoljno razvijen, mnoga kućanstva svoj otpad odlažu u neposrednoj blizini stanovanja te ga na kraju spaljuju. Plastične posude i gume mogu zadržati vodu koja se nakuplja tijekom jakih kiša, čineći ih idealnim tlom za razmnožavanje komaraca.
„Ova otkrića potvrđuju sve veću zabrinutost zbog rizika koje donosi onečišćenje plastikom i opasnosti koje predstavlja za ljudsko zdravlje“, objašnjava dr. Desiree LaBeaud, jedna od istraživačica sa Sveučilišta Stanford. „Podizanje svijesti o odgovornom gospodarenju otpadom vrlo je važno za očuvanja života i zdravlja ljudi, kao i zaštitu okoliša.“
Je li riječ o malariji ili nečem drugom?
Istraživači su željeli postići bolje razumijevanje prevalencije denga i chikungunya groznice koje prenose komarci. Kao i kod malarije, i ove se bolesti šire ubodima komaraca te uzrokuju visoku temperaturu i bolove u zglobovima. Iako su simptomi često blagi do umjereni, infekcije mogu postati ozbiljne pa čak i smrtonosne.
Unatoč tome, u Keniji još uvijek nema dovoljno saznanja o ovim bolestima, kao ni mogućnosti testiranja za brzo dijagnosticiranje virusa Dengue i Chikungunye. Istraživači su stoga posumnjali da su navedeni virusi zapravo odgovorni za velik broj bolesti koje se najčešće vode kao malarija, za koju se često pretpostavlja da uzrokuje povišene temperature kod pacijenata.
„Kada pacijent dođe u kliniku s temperaturom, važno je moći postaviti točnu dijagnozu“, rekao je Aslam Khan, glavni autor istraživanja. „Bez mogućnosti postavljanja točne dijagnoze, riskiramo pretjerano propisivanje neučinkovitih antimalarika ili antibiotika, čime se stvara otpornost na antibiotike.“
Primarni azijski prijenosnik malarije otkriven u Keniji
Sveukupno, 9,8 % zaražene djece obuhvaćene istraživanjem već je imalo antitijela u krvotoku što ukazuje na prethodnu infekciju Chikungunya virusom, a 5,5 % djece imalo je antitijela na denga groznicu. Od testirane djece 39,1 % je bilo pozitivno na malariju. Istraživači su posebno bili iznenađeni kada su otkrili žarišta zaraze gdje je rizik za sve tri bolesti bio znatno veći.
„Ova žarišta nam sugeriraju da i izgrađeni okoliš i društveni čimbenici mogu značajno utjecati na rizik od raznih infekcija koje prenose komarci“, kaže dr. Aslam Khan. Naime, istraživanjem je potvrđeno da je rizik od malarije najjače povezan s otpadom.
Trenutačno je većina preventivnih mjera u Keniji usmjerena na suzbijanje vrste komarca Anopheles koja je najpoznatija po prenošenju malarije, a aktivna je u noćnim satima. Primjerice, mreže protiv komaraca koje se postavljaju iznad kreveta uobičajeno su učinkovite protiv malarije, ali slabo pomažu u sprječavanju denga i chikungunya groznice, koje komarci šire tijekom dana.
„Ova studija otkriva mjere koje bi mogle biti učinkovite u borbi protiv komaraca, uključujući korištenje mreža na prozorima, uklanjanje otvorenih spremnika s vodom, ali i otpada iz kućanstava i njihove neposredne okoline“, kaže Khan.
Dr. LaBeaud primjećuje da je veza između otpada i malarije posebno zanimljiva s obzirom na to da je primarni azijski prijenosnik malarije, Anopheles stephensi, nedavno prvi put otkriven u sjevernoj Keniji. Poput komarca Aedes aegypti koji širi denga, ali i chikungunyu, Zika groznicu, žutu groznice te druge uzročnike bolesti, Anopheles stephensi se prilagodio razmnožavanju u posudama za vodu koje su izradili ili postavili ljudi u urbanim područjima. LaBeaudov tim stoga planira istraživati je li ova vrsta komaraca uključena i u prijenos malarije.
Neprofitna organizacija HERI Kenya (Health + Environmental Research Institute), u čijem je osnivanju sudjelovala upravo dr. Desiree LaBeaud, ulaže napore u educiranje kenijskih zajednica o potrebi prikupljanja i pravilnog odlaganja plastičnog otpada. Time će se osigurati zdravstvena i ekonomska korist za lokalno stanovništvo, uključujući smanjeno onečišćenje i sprječavanje nastanka otrovnih plinova spaljivanjem otpada, kao i nove mogućnosti zarade na recikliranju. Dr. Aslam Khan se pak nada da će ovo istraživanje također pomoći u podizanju svijesti, osposobljavanju zdravstvenih radnika te unaprijediti mogućnosti testiranja na viruse.
S.F. / Ekovjesnik