Australske biljke imaju supermoći kojima spašavaju onečišćena tla
Uklanjaju oštećenja uzrokovana izljevima kemikalija i nuklearnim nesrećama
O kvaliteti tla ovisi i kvaliteta vode koja kroz njega teče i u njega ponire, ali i kvaliteta zraka iznad tla. Iako tlo ima značajan utjecaj na cjelokupni živi i neživi svijet, ono je najizloženije ljudskom djelovanju, a broj zakonskih propisa za njegovu zaštitu i tehnologija za obradu je minimalan.
Kada se dogodi nesreća uzrokovana ljudskim djelovanjem poput izlijevanja kemikalija ili nuklearnih nesreća, onečišćeno tlo narušava normalno funkcioniranje ekosustava, a kemikalije u njemu onemogućavaju opstanak većine flore i faune. No u Australiji postoje biljke koje se mogu prilagoditi i takvim uvjetima tla te pomoći oporavku onečišćenog područja.
Ova biotehnologija naziva se fitoremedijacija i podrazumijeva korištenje biljaka, točnije prirodnih procesa koji se u njima odvijaju, za uklanjanje onečišćujućih tvari iz kontaminiranog tla. Biljke su sposobne vezati, stabilizirati ili akumulirati onečišćujuću tvar u korijenu i tako je učiniti manje dostupnom ili je potpuno ukloniti iz tla.
Biljke koje imaju značajnu ulogu u procesu fitoremedijacije dokumentirane su još u vrijeme černobilske katastrofe 1986. godine. Poznata su i istraživanja koja su pokazala da suncokret može „upiti“ radioaktivne izotope, kao i da indijska gorušica (Brassica juncea) akumulira teške metale iz onečišćenog tla.
„Koristimo izvorne australske biljke jer su za Australiju svojstveni jaki sezonski valovi vrućine, nutrijentima siromašna tla i neredovite kiše. U takvim uvjetima mnoge biljke neaustralskog podrijetla bore se za opstanak“, kaže Megan Phillips, ekološka znanstvenica s Tehnološkog sveučilišta u Sydneyu.
„Naše izvorne biljke unaprijed su prilagođene našim otežanim okolišnim uvjetima i samim time imaju veću vjerojatnost dugoročnog preživljavanja na kontaminiranim područjima“, dodaje Megan Phillips.
Usprkos velikom potencijalu za provođenje fitoremedijacije, malo je informacija o korištenju australskih biljaka za tu namjenu, što znanstvenici sa Sveučilišta u Sydneyju ovim projektom žele promijeniti. Naime, fitoremedijacija se daleko više i učinkovitije provodi izvan Australije i to pri obradi tla uz područja bivših zračnih luka i industrijskih objekata.
„Ova biotehnologija je, također, i vrlo ekonomski isplativa. Može biti i do deset puta jeftinija u usporedbi s unajmljivanjem bagera, iskopavanjem onečišćenog dijela tla i odlaganjem otpada na deponije“, dodaje Megan Phillips.
Biljke na siguran način pročišćavaju onečišćena tla s minimalnim utjecajem na stanovništvo i druge biljke u njihovoj blizini, a sam proces pokazuje veliku učinkovitost. Upravo to fitoremedijaciju čini potencijalnom biotehnologijom za uobičajeno korištenje pri sanaciji onečišćenih tla u budućnosti.
Megan Phillips i njezin znanstveni tim uskoro će privesti kraju ovo istraživanje i zatim objaviti saznanja do kojih su njime došli.
B.K.