Škrlec: Hrvatska zakazala u provedbi ciljeva - razdjelnici nisu mjera energetske učinkovitosti

Rasprava o stanju energetske unije u 2017. godini

Hrvatska je među osam država članica koje su ispod očekivanih ciljeva energetske učinkovitosti te spada među rijetke države u kojima je potrošnja energije porasla, i to čak za 5,5%.

Zastupnici u Europskom parlamentu jučer su na plenarnoj sjednici u Bruxellesu raspravljali o stanju energetske unije u 2017. godini, uzimajući u obzir prateće dokumente i analizu trećeg izvješća o napretku energetske unije i pojedinih država članica EU-a.

Hrvatska je među osam država članica koje su ispod očekivanih ciljeva energetske učinkovitosti te spada među rijetke države u kojima je potrošnja energije porasla, i to čak za 5,5%.

Zastupnik i član Odbora za industriju, istraživanje i energiju Europskog parlamenta, Davor Škrlec, smatra kako je uzrok tome loša provedba i pogrešna pretpostavka kako će razdjelnici toplinske energije donijeti uštedu.

„Ističem ovdje važnost izvješća o stanju provedbe mjera energetske učinkovitosti u državama članicama. U tom izvješću je dokazano kako mjere energetske učinkovitosti doprinose porastu BDP-a, zapošljavanja, da imaju dobar makroekonomski utjecaj na sve države članice te smanjuju uvoz fosilnih goriva što doprinosi dekarbonizaciji našeg društva. Međutim, ističem kako je u tom izvješću spomenuto da je osam država članica, među kojima je i Hrvatska, zakazalo u proteklom razdoblju i nije dostiglo očekivane ciljeve. I zato ovdje koristim priliku da apeliram i pozovem Vladu RH i ministra energetike da ukinu provedbu obvezne ugradnje razdjelnika toplinske energije jer oni nisu mjera energetske učinkovitosti, ne doprinose kvaliteti života naših građana i ne smanjuju njihove račune za toplinsku energiju, već samo povećavaju energetsko siromaštvo“, rekao je Škrlec.

Sudjelujući u jučerašnjoj raspravi, zastupnik Škrlec osvrnuo se također na analizu proizvođača-potrošača, tzv. prosumera, toplinske energije nakon 2020. godine u okviru trećeg izvještaja o stanju energetske unije.

„Htio bih naglasiti da je jako važan regulatorni okvir kojim će se omogućiti građanima da mogu biti proizvođači energije i ključno je dogovoriti se o zajedničkoj definiciji na europskoj razini. Osim toga, potrebno je osigurati građanima održive načine financiranja jer studija pokazuje kako će nakon 2020. godine upravo fotonaponski paneli na krovovima biti ugroženi zbog ukidanja poticaja. Uz to, nama nedostaje i kvalificirana radna snaga za instalaciju tih sustava, koju ubuduće nužno treba razmatrati kao jednu od važnih točaka energetske unije.“ - zaključio je Davor Škrlec.

U bečkom Alsergrundu postavljen prvi „spužvasti kamen“

U Beču je razvijeno novo inovativno rješenje za održivo korištenje kišnice i održavanje vlažnosti tla oko uličnog drveća tijekom dugih sušnih razdoblja. Riječ je o takozvanom „spužvastom kamenu“ (njem. Schwammstein) koje prikupljenu kišnicu duž ulica preusmjerava u tlo oko drveća, a zalijevanje se regulira pomoću inteligentnog ventila. Prvi „spužvasti kamen“ sada je postavljen i u bečkom Alsergrundu.